{"id":3614,"date":"2014-08-07T19:18:58","date_gmt":"2014-08-07T18:18:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=3614"},"modified":"2014-08-07T19:18:58","modified_gmt":"2014-08-07T18:18:58","slug":"06-08-2014-rad-na-odredeno-moze-trajati-neodredeno-dugo-a-otpremnine-%e2%80%93-nema-preuzeto-s-vecernji-hr","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=3614","title":{"rendered":"06.08.2014. – Rad na odre\u0111eno mo\u017ee trajati neodre\u0111eno dugo, a otpremnine \u2013 nema (preuzeto s Vecernji.hr)"},"content":{"rendered":"
Otkaz u 38 dana – Poslodavac vi\u0161e ne mora raditi plan zbrinjavanja vi\u0161ka radnika.<\/address>\n

Devet od deset ugovora o radu koji su u posljednja dva desetlje\u0107a nu\u0111eni doma\u0107im radnicima imali su klauzulu o privremenosti i zaklju\u010divani su na odre\u0111eno vrijeme, na nekoliko mjeseci do najvi\u0161e tri godine.<\/p>\n

U posljednjim dvjema izmjenama Zakona o radu najve\u0107e promjene vezane su upravo uz re\u017eim zapo\u0161ljavanja na odre\u0111eno. Prema slovu zakona, prvi ugovor na odre\u0111eno ne mora sadr\u017eavati razdoblje na koje se zaklju\u010duje ve\u0107 opravdane razloge zbog kojih se radnik zapo\u0161ljava na odre\u0111eno. Razlozi mogu potrebu za takvim radom odrediti na pet, deset ili petnaest godina, a tek kad istekne prvi ugovor, ostali ne mogu trajati dulje od tri godine. Mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e uz takvo zakonsko rje\u0161enje rad na odre\u0111eno postati pravilo za ve\u0107inu, osim za rijetke deficitarne profesije, pogotovu zato \u0161to se tako mo\u017ee izbje\u0107i isplata otpremnine.<\/p>\n

Nema otpremnine<\/strong><\/p>\n

Marija Zuber, savjetnica u \u010dasopisu Ra\u010dunovodstvo i financije i kolumnistica Lidera, navodi da radnici na odre\u0111eno imaju pravo na otpremninu samo ako im poslodavac otka\u017ee ugovor na odre\u0111eno vrijeme prije isteka roka na koji je zaklju\u010den, a mo\u017ee ga otkazati samo ako je u tom ugovoru predvi\u0111ena mogu\u0107nost otkazivanja. \u2013 To zna\u010di da rad na odre\u0111eno vrijeme, koliko god dugo radnik radio kod istog poslodavca, zavr\u0161ava bez isplate otpremnine \u2013 zaklju\u010duje Marija Zuber.<\/p>\n

Velik je to dobitak za poslodavce, koji su kritizirali najnovije zakonske promjene kao nedovoljne. A poslodavci su njima dobili mogu\u0107nost da svoje radnike ustupaju povezanim poduze\u0107ima kod ku\u0107e ili u inozemstvu, nemaju vi\u0161e obavezu izra\u0111ivati program zbrinjavanja tehnolo\u0161kog vi\u0161ka pa od trenutka najave do otkaza vi\u0161ku radnika ne mora pro\u0107i vi\u0161e od 38 dana. Osam dana treba im za savjetovanje s radni\u010dkim vije\u0107em, a 30 da infomiraju Zavod za zapo\u0161ljavanje. Radnicima je pak dano pravo na \u0161trajk ve\u0107 nakon prvog dana ka\u0161njenja pla\u0107e i rok od pet godina u kojemu mogu sudski potra\u017eivati materijalna prava.<\/p>\n

Novosti – Kolektivni ugovor mo\u017ee produljiti radni tjedan na 60 sati<\/strong><\/p>\n

1. Omogu\u0107uje se privremeno ustupanje radnika izme\u0111u poduze\u0107a koja imaju istog vlasnika na najdulje \u0161est mjeseci u zemlji i dvije godine u inozemstvu.<\/p>\n

2. Rad na odre\u0111eno vrijeme nije vremenski ograni\u010den. Ograni\u010deni su samo drugi i svaki sljede\u0107i ugovor na najdulje tri godine. No, ugovor na odre\u0111eno mo\u017ee trajati neograni\u010deno jer je uvjet zavr\u0161etak posla.<\/p>\n

3. Razdoblje na koje se radnik zaposlen u Agenciji za privremeno zapo\u0161ljavanje mo\u017ee ustupiti korisniku za obavljanje istih poslova produljuje se sa 1 na 3 godine.<\/p>\n

4. U razdoblju kad nisu ustupljeni, radnicima pla\u0107a u visini prosje\u010dne pla\u0107e koju su primali zadnja tri mjeseca, ali kolektivni ugovor izme\u0111u agencije i sindikata mo\u017ee odrediti i druk\u010dije.<\/p>\n

5. Radni tjedan ostaje 40 sati, a uvodi se mogu\u0107nost dopunskog rada na jednokratnim povremenim poslovima do 8 sati tjedno i 180 sati godi\u0161nje radnicima koji na punom radnom vremenu.<\/p>\n

6. Uvodi se obveza poslodavca da radniku pismeno nala\u017ee prekovremeni rad. Tjedno radnik ne mo\u017ee raditi vi\u0161e od 50 sati, ali ukupan fond sati koji radnik smije odraditi u uzastopna \u010detiri mjeseca ne mo\u017ee biti ve\u0107i od 48 sati tjedno.<\/p>\n

7. Tjedni rad mogu\u0107e je pove\u0107ati do 60 sati isklju\u010divo kolektivnim ugovorom, a njime se mo\u017ee pove\u0107ati razdoblje u kojem se prati ukupan fond sati rada s \u010detiri na \u0161est mjeseci.<\/p>\n

8. Otkazni rokovi se nisu mijenjali, ali druk\u010diji je re\u017eim za vrijeme bolovanja. Otkazni rok ne te\u010de za radnika koji je na bolovanju, ali radni odnos prestaje istekom \u0161est mjeseci od odluke o otkazu ugovora o radu. Otkazni rok ne te\u010de tijekom trudno\u0107e, dok se koristite pravima po osnovi roditeljstva te bolovanja uzrokovanog ozljedom na radu ili profesionalnom bole\u0161\u0107u i za obna\u0161anja du\u017enosti i prava u obrani.<\/p>\n

9. Ukida se obveza poslodavca da izra\u0111uje program zbrinjavanja vi\u0161ka radnika i pojednostavnjuje se i skra\u0107uje procedura s dosada\u0161njih 60 dana za davanje otkaza ugovora o radu na 38 dana za prestanak radnog odnosa.<\/p>\n

10. Produljen je zastarni rok za radni\u010dka potra\u017eivanja sa 3 godine na 5 godina. Omogu\u0107uje se pravo na \u0161trajk zbog neisplate pla\u0107e odmah po dospije\u0107u pla\u0107e, a ne vi\u0161e u roku 30 dana od dana dospije\u0107a.<\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.vecernji.hr\/hrvatska\/rad-na-odredeno-moze-trajati-neodredeno-dugo-a-otpremnine-nema-954231<\/a>
\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Otkaz u 38 dana – Poslodavac vi\u0161e ne mora raditi plan zbrinjavanja vi\u0161ka radnika. Devet od deset ugovora o radu koji su u posljednja dva desetlje\u0107a nu\u0111eni doma\u0107im radnicima imali su klauzulu o privremenosti i zaklju\u010divani su na odre\u0111eno vrijeme, na nekoliko mjeseci do najvi\u0161e tri godine. U posljednjim dvjema izmjenama Zakona o radu najve\u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[5],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3614"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3614"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3614\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3615,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3614\/revisions\/3615"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3614"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3614"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3614"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}