Na dana\u0161njoj sjednici Vlada RH usvojila je kona\u010dni prijedlog Zakona o za\u0161titi na radu \u010diji prikaz s obrazlo\u017eenjem \u010dlanaka u nastavku dajemo.<\/p>\n
Iz obrazlo\u017eenja zakona izdvajamo:<\/p>\n
Zakon o za\u0161titi na radu je donesen 28. lipnja 1996. i objavljen u \u201eNarodnim novinama\u201c broj 59\/96 od 17. srpnja 1996., a u primjeni je od 1. sije\u010dnja 1997. godine. Nakon toga, Zakon je do\u017eivio jo\u0161 sedam izmjena i dopuna (\u201eNarodne novine\u201c, broj 94\/96, 114\/03, 100\/04, 86\/08, 116\/08, 75\/09 i 143\/12.), od \u010dega dvije na na\u010din da su neke odredbe stavljene izvan snage odnosno prestale va\u017eiti sukladno posebnim propisima i to Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, objavljenim u \u201eNarodnim novinama\u201c broj 100\/04 i Zakonom o dr\u017eavnom inspektoratu objavljenim u \u201eNarodnim novinama\u201c broj 116\/08.<\/p>\n
Zakon o za\u0161titi na radu sa svim svojim izmjenama i dopunama predstavlja normativni okvir koji se u primjeni provodio putem svojih pedesetak i vi\u0161e provedbenih propisa, odnosno pravilnika, pravnih pravila i naredbi od kojih su neki preuzeti u okviru notifikacije o sukcesiji, a doneseni su \u010detrdesetih, odnosno pedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Takvo normativno stanje u tom podru\u010dju prouzro\u010dilo je odre\u0111enu pravnu nesigurnost u provedbi Zakona i njegovih provedbenih propisa.<\/p>\n
Osnovni cilj ovoga Zakona je smanjiti broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, unaprijediti na\u010din izvje\u0161\u0107ivanja o \u0161tetnim doga\u0111ajima na radu uvo\u0111enjem sredi\u0161nje evidencije podataka u vezi sa za\u0161titom na radu te osigurati da podatke obvezno dostavljaju sve inspekcije i druga tijela koja nadziru radne uvjete u pojedinim djelatnostima, kao i djelatnici MUP-a kada obave uvi\u0111aje \u0161tetnih doga\u0111aja na radu ili u vezi s radom koji su se dogodili u prometu te na drugim javnim prostorima\/povr\u0161inama, odnosno koji se nisu dogodili u prostorijama ili prostorima poslodavca.<\/p>\n
Nadalje, u cilju osiguravanja lak\u0161eg i jednostavnijeg razumijevanja Zakona i njegovih provedbenih propisa, uz uva\u017eavanje da je za\u0161tita na radu sastavni dio svih radnih, proizvodnih i upravnih procesa, u Prijedlog zakona je ugra\u0111en pojmovnik s tridesetak va\u017enijih pojmova.<\/p>\n
U postupku procjene u\u010dinaka Zakona o za\u0161titi na radu (\u201cNarodne novine\u201d, broj 59\/96, 94\/96-ispravak, 114\/03, 100\/04, 86\/08, 116\/08, 75\/09 i 143\/12.) i podzakonskih propisa koji su doneseni, odnosno koji se primjenjuju na temelju toga Zakona, osim navedenih utvr\u0111eni su i drugi nedostaci koje je najbolje otkloniti dono\u0161enjem novoga zakona i novih podzakonskih propisa.<\/p>\n
Slijedom \u010dinjenica utvr\u0111enih u postupku procjene u\u010dinaka va\u017ee\u0107eg Zakona o za\u0161titi na radu utvr\u0111ena je potreba propisati djelotvornije povezivanje i ve\u0107u i suradnju djelatnosti medicine rada s radnicima i njihovim predstavnicima te stru\u010dnjacima za za\u0161titu na radu.<\/p>\n
Na kraju, u va\u017ee\u0107em Zakonu o za\u0161titi na radu nedostaju odredbe o mjerama za\u0161tite radnika od psihosocijalnih rizika i psihofiziolo\u0161kih napora na radu (stres, monotoni poslovi, normirani rad i sl.), \u0161to je suprotno pravnoj ste\u010devini EU-a iz podru\u010dja za\u0161tite na radu, prema kojoj je poslodavac obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom, koji je uzrokovan osobito \u010dimbenicima kao \u0161to su sadr\u017eaj rada, organizacija rada, radno okru\u017eenje i lo\u0161a komunikacija, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava pote\u0161ko\u0107e zbog dugotrajnije izlo\u017eenosti intenzivnom pritisku te otklonio mogu\u0107nost da se umanji radna u\u010dinkovitost radnika i pogor\u0161a njegovo zdravstveno stanje.<\/p>\n
Ovim se Prijedlogom zakona predla\u017ee preciznije odrediti i urediti podru\u010dje djelovanja odredbi, koje su i do sada bile propisane Zakonom o za\u0161titi na radu, a u cilju izbjegavanja preklapanja nadle\u017enosti, za:<\/p>\n
\u2022 sudionike i njihova prava, obveze i odgovornosti vezane za za\u0161titu na radu radnika i u provo\u0111enju mjera za\u0161tite na radu,<\/p>\n
\u2022 osnovna i posebna pravila za\u0161tite na radu,<\/p>\n
\u2022 obveze poslodavca u provo\u0111enju za\u0161tite na radu (u smislu pridr\u017eavanja i po\u0161tivanja op\u0107ih na\u010dela, procjenivanja rizika pri prilago\u0111avanju tehnologije i proizvodnje promjenljivim zahtjevima tr\u017ei\u0161ta, organiziranja i provedbe za\u0161tite na radu, osposobljavanja za rad na siguran na\u010din, obavje\u0161\u0107ivanja i savjetovanja, poslova s posebnim uvjetima rada, za\u0161tite posebnih skupina radnika, kori\u0161tenja sredstava rada i osobne za\u0161titne opreme te radnih postupaka, opasnih kemikalija i biolo\u0161kih agenasa, radnog okoli\u0161a, sigurnosnih znakova, za\u0161tite od po\u017eara i eksplozije, neposrednog i zna\u010dajnog rizika, evakuacije i spa\u0161avanja, pru\u017eanja prve pomo\u0107i, za\u0161tite nepu\u0161a\u010da, zabrane uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti, evidencija, isprava i obavijesti, medicine rada, obveze prema tijelima nadzora, internog nadzora i dr.),<\/p>\n
Iako se ne radi o potpuno novom tekstu Zakona o za\u0161titi na radu ve\u0107 o cjelovitom tekstu zakona koji je u primjeni punih sedamnaest godina, treba naglasiti da se nekim odredbama smanjuje rigidnost i slo\u017eenost nekih postupaka izrade dokumentacije, \u010dime \u0107e se omogu\u0107iti da dosada\u0161nje visoke administrativne tro\u0161kove izrade takve dokumentacije, obveznici provedbe mjera za\u0161tite na radu, ulo\u017ee u op\u0107e i posebne mjere za o\u010duvanje sigurnosti i zdravlja radnika. U cilju smanjenja tih tro\u0161kova izra\u0111uju se smjernice, upute, moduli i obrasci za izradu procjene rizika i za osposobljavanje radnika za rad na siguran na\u010din, koji \u0107e poslodavcima omogu\u0107iti da potrebnu dokumentaciju izra\u0111uju sami sa svojim zaposlenim stru\u010dnjacima za\u0161tite na radu te da te aktivnosti provode kontinuirano, uvijek kada je to potrebno.<\/p>\n
Iako je Hrvatski zavod za za\u0161titu zdravlja i sigurnost na radu (u daljnjem tekstu: HZZZSR) bio utemeljen s ciljem objedinjavanja oba segmenta za\u0161tite na radu to jest i sigurnosti i za\u0161tite zdravlja, njegov pravni polo\u017eaj i isklju\u010diva nadle\u017enost unutar zdravstvenih propisa i zdravstvenog sustava, je utjecao da te\u017ei\u0161te njegovih aktivnosti bude podru\u010dje specifi\u010dne zdravstvene za\u0161tite. HZZZSR se uglavnom fokusirao na zdravstvene aspekte rada, \u0161to s vrlo va\u017enim dijelom provo\u0111enja tehni\u010dkih i tehnolo\u0161kih mjera za\u0161tite na radu nije bio slu\u010daj. Obzirom da je provedba mjera za\u0161tite na radu, onaj tehni\u010dki aspekt osobito va\u017ean u cilju u\u010dinkovite prevencije, ovim se Prijedlogom zakona predla\u017ee izdvajanje tih poslova iz postoje\u0107eg HZZZSR.<\/p>\n
Prijedlogom zakona se propisuje osnivanje Zavoda za unaprje\u0111ivanje za\u0161tite na radu.<\/p>\n