{"id":3422,"date":"2014-04-04T07:10:59","date_gmt":"2014-04-04T06:10:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=3422"},"modified":"2014-04-04T07:12:54","modified_gmt":"2014-04-04T06:12:54","slug":"02-04-2014-euro-demonstracije-etuc-a-preuzeto-sa-sssh-hr","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=3422","title":{"rendered":"02.04.2014. &#8211; Euro-demonstracije ETUC-a (preuzeto sa SSSH.hr)"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" class=\"alignleft\" title=\"Preuzeto sa SSSH\" src=\"http:\/\/www.sssh.hr\/upload_data\/site_photos\/poster_euro.jpg\" alt=\"\" width=\"200\" height=\"300\" \/>Zagreb, 2. travnja 2014. \u2013 Europska konfederacija sindikata (ETUC) organizira 4. travnja u Bruxellesu euro-demonstracije na kojima \u0107e sudjelovati i SSSH. Ulaskom Hrvatske u \u010dlanstvo Europske unije, mnoge se politi\u010dke odluke od klju\u010dne va\u017enosti za budu\u0107nost gra\u0111ana Hrvatske donose u europskim institucijama u Bruxellesu, ali \u010dlanstvo zna\u010di i nametanje odgovornosti aktivnog sudjelovanja u europskim institucijama i politi\u010dkim procesima. Dakle, o sudbini hrvatskih radnika odlu\u010duje se u Zagrebu i u Bruxellesu.<\/p>\n<p>Ovogodi\u0161nje demonstracije dio su ETUC-ove kampanje \u201eNovi put za Europu \u2013 borba za investicije, kvalitetna radna mjesta i jednakost\u201c, te zahtjeva za socijalnu Europu, Europu kvalitetnih radnih mjesta, kvalitetnih i dostupnih javnih usluga i pravednih pla\u0107a. Tako\u0111er se odvijaju u kontekstu skorih izbora za Europski parlament, na kojima ETUC poziva sve gra\u0111ane da glasaju za kandidate koji se zala\u017eu za promjenu na\u010dina na koji EU trenutno funkcionira, odnosno za alternativnu viziju Europe, koja \u0107e raditi u interesu europskih gra\u0111ana i njihovih prava, te poticati socijalni napretak i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta.<\/p>\n<p>O temi su na dana\u0161njoj konferenciji za novinare u Radni\u010dkome domu govorili predsjednik SSSH Mladen Novosel i savjetnik SSSH za socijalnu politiku, europska pitanja i projekte Darko \u0160eperi\u0107.<\/p>\n<h4>Kampanja \u201eNovi put za Europu\u201c<\/h4>\n<p>Pet godina nakon po\u010detka krize, europski gra\u0111ani i dalje pate od ekonomske i socijalne nesigurnosti, a nezaposlenost te \u0161irenje prekarnog rada, nejednakosti i siroma\u0161tva uni\u0161tavaju mnoge \u017eivote. Inzistiranje na politikama \u0161tednje i fiskalne konsolidacije dodatno pogor\u0161ava ovu situaciju, a socijalni pokazatelji (siroma\u0161tvo, nejednakost, nesigurnost zaposlenja, razina pla\u0107a) uz ve\u0107ini \u010dlanica EU i dalje se pogor\u0161avaju.<\/p>\n<p>ETUC smatra da borba protiv ekonomske stagnacije i za otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta mora predstavljati najva\u017eniji i najhitniji prioritet europskih lidera, te da Europska unija, ukoliko promijeni smjer svojih politika, ima potencijal da prevlada krizu.<\/p>\n<p>\u201eNovi put za Europu\u201c je plan ETUC-a za investicije, odr\u017eivi razvoj i kvalitetna radna mjesta, \u010diji bi temelj trebalo predstavljati investiranje 2% BDP-a godi\u0161nje, tijekom idu\u0107ih 10 godina. Investicije treba usmjeriti u izgradnju sna\u017ene industrijske baze europske ekonomije, kvalitetne javne usluge, u\u010dinkovite sustave javne uprave, socijalnu dr\u017eavu, obrazovanje i istra\u017eivanje. Investicijski plan mogao bi se financirati kroz postoje\u0107e mehanizme (Europska investicijska banka, neiskori\u0161tena sredstva europskih fondova), te izdavanjem \u201eeuro-obveznica\u201c.<\/p>\n<p>Visokih 1.000 milijardi eura potro\u0161eno je da se spasi financijski sektor. Visokih 1.000 milijardi eura javnog novca izgubi se svake godine uslijed porezne evazije i prijevare. Stoga je vrijeme da se potro\u0161i 250 milijardi eura na kvalitetna radna mjesta i budu\u0107nost europskih gra\u0111ana \u2013 takav investicijski plan mogao bi rezultirati s do 11 milijuna novih radnih mjesta.<\/p>\n<p>Cilj tih investicija mora biti:<\/p>\n<ul>\n<li>pove\u0107anje blagostanja i dovoljan broj dostojanstvenih, kvalitetnih radnih mjesta u budu\u0107nosti, posebno za mlade,<\/li>\n<li>odr\u017eivi ekonomski razvoj i socijalna kohezija europskih dru\u0161tava, s primjerenim odgovorom na ekolo\u0161ke, socijalne i demografske izazove,<\/li>\n<li>jasna i demokratski odre\u0111ena pravila za reguliranje tr\u017ei\u0161ta i usmjeravanje investicija u inovativne, socijalno i okoli\u0161no odgovorne projekte<\/li>\n<li>generiranje poreznih prihoda koji \u0107e omogu\u0107iti pru\u017eanje javnih usluga, sni\u017eavanje javnog duga i borbu protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Osim toga, trenutno me\u0111usobno nadmetanje dr\u017eava \u010dlanica u sni\u017eavanju cijene rada (u ime konkurentnosti) treba zamijeniti ja\u010dom me\u0111usobnom suradnjom na:<\/p>\n<ul>\n<li>suzbijanju porezne evazije i prijevare, kroz sna\u017enije dijeljenje informacija i suradnju poreznih uprava i ujedna\u010davanje poreza na korporativnu dobit,<\/li>\n<li>reformi financijskih tr\u017ei\u0161ta,<\/li>\n<li>ja\u010danju kvalitete i dostupnosti javnih usluga,<\/li>\n<li>promicanju i ja\u010danju socijalnog dijaloga, kolektivnog pregovaranja i radni\u010dkog su-odlu\u010divanja, posebno u pogledu procesa vezanih uz ekonomsko upravljanje na europskoj razini, obrazovanje i reforme tr\u017ei\u0161ta rada,<\/li>\n<li>promicanju, po\u0161tivanju i ja\u010danju europskih socijalnih standarda u cilju borbe protiv prekarnih uvjeta rada<\/li>\n<\/ul>\n<h4>Napad na radna i socijalna prava<\/h4>\n<p>Kao \u201eodgovor\u201c na krizu, Europska unija razvila je novi sustav \u201eekonomskog upravljanja\u201c, koji se temelji na kontroli i uvjetovanju nacionalnih prora\u010duna te ekonomskih i socijalnih politika, i to kroz europski semestar, specifi\u010dne preporuke za pojedine dr\u017eave \u010dlanice i sankcije za dr\u017eave koje se dobivenih preporuka ne pridr\u017eavaju (od blokiranja sredstava iz fondova EU, do izravnih uplata kazni u prora\u010dun EU).<\/p>\n<p>Iako je u formalnom smislu proveden kroz niz pravnih dokumenata (Fiskalni sporazum, Euro-plus pakt, nekoliko direktiva i uredbi), legitimitet je ovih mehanizama upitan, i zbog toga \u0161to osniva\u010dki ugovor jasno definiraju da EU nema izravnih ovlasti na podru\u010dju radnih i industrijskih odnosa te socijalne politike, a i zbog toga \u0161to se odluke u ovim pitanjima donose mimo demokratskih procedura i demokratski izabranih institucija.<\/p>\n<p>U preporukama pojedinim dr\u017eavama \u010dlanicama (uklju\u010duju\u0107i i neke koje nisu koristile posebne mehanizme financijske pomo\u0107i, poput npr. Belgije) Europska komisija izravno je intervenirala u sustave industrijskih odnosa, zahtijevaju\u0107i decentralizaciju sustava kolektivnog pregovaranja, sni\u017eavanje zakonski definirane minimalne pla\u0107e i sl. Poseban je problem \u0161to glavnu rije\u010d u ovim, radnim i socijalnim pitanjima, na europskoj razini vi\u0161e nemaju ministri rada i socijalne politike, nego ministri financija i gospodarstva.<\/p>\n<p>Osim toga, postavlja se pitanje zbog \u010dega socijalni indikatori (stopa nezaposlenosti, stopa siroma\u0161tva) ne bi imali jednaku, ako ne i ve\u0107u, va\u017enost od fiskalnih i monetarnih indikatora (deficit, stopa inflacije), koji ionako imaju smisla samo u mjeri u kojoj utje\u010du na op\u0107e blagostanje i socijalnu koheziju. Zbog \u010dega Europska unija ne bi poduzimala mjere npr. protiv dr\u017eava koje imaju \u201eprekomjernu stopu nezaposlenosti\u201c, umjesto samo protiv onih koje imaju \u201eprekomjerni prora\u010dunski deficit\u201c?<\/p>\n<h4>Hrvatska i hrvatski sindikati u Europskoj uniji<\/h4>\n<p>Nakon vi\u0161e od desetlje\u0107a pristupnog procesa, 1. srpnja 2013. g. Hrvatska je postala punopravnom \u010dlanicom Europske unije. SSSH je od 2004. g. punopravni \u010dlan Europske konfederacije sindikata (EKS\/ETUC), te nastoji aktivno sudjelovati u sindikalnim aktivnostima i borbi za pravedniju, socijalno naprednu Europu u kojoj \u0107e \u017eivotni standard gra\u0111ana, socijalna prava, jednakost i solidarnost imati prioritet pred zahtjevima i ideologijom me\u0111unarodnih financijskih institucija i tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n<p>Kroz razli\u010dita tijela i institucionalne mehanizme Europske unije koji predvi\u0111aju sudjelovanje socijalnih partnera sudjelujemo u socijalnom dijalogu na europskoj razini, ali jednako tako, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini, u borbi za vrijednosti i ciljeve koje zastupamo koristimo i legalne i legitimne metode pritiska \u2013 industrijske akcije i prosvjede.<\/p>\n<p>U uvjetima kada me\u0111unarodne, nadnacionalne institucije u sve ve\u0107oj mjeri donose odluke koje utje\u010du na na\u0161e svakodnevne \u017eivote, a tr\u017ei\u0161ta kapitala posve su liberalizirana i globalizirana, od klju\u010dne je va\u017enosti ja\u010danje demokratskog javnog prostora na razini Europske unije, uklju\u010duju\u0107i i ja\u010danje sposobnosti gra\u0111anske, i sindikalne, mobilizacije.<\/p>\n<h4>Euro-demonstracije ETUC-a<\/h4>\n<p>ETUC redovno organizira sindikalne proteste na europskoj razini (euro-demonstracije) od 1997. godine, obi\u010dno uo\u010di va\u017enih sjednica Vije\u0107a ili Parlamenta, u Bruxellesu ili zemlji koja trenutno predsjedava Unijom. Pritom se ne radi samo o simboli\u010dnim akcijama, ve\u0107 o sredstvu pritiska koje daje i konkretne rezultate, npr:<\/p>\n<ul>\n<li>samo dan nakon euro-demonstracija odr\u017eanih 13.12.2001. g. u Bruxellesu (oko 100.000 sudionika), kojima je ETUC pokazao svoj mobilizacijski kapacitet, Europsko je vije\u0107e odlu\u010dilo dodijeliti tri mjesta socijalnim partnerima na Konvenciji o budu\u0107nosti Europe (koja je radila na prijedlogu Ugovora o Ustavu za Europu),<\/li>\n<li>nakon lobiranja i suradnje ETUC-a sa zastupnicima u Europskom parlamentu, koje je bilo popra\u0107eno euro-demonstracijama odr\u017eanima 14. velja\u010de 2006 g. u Strasbourgu, Europski je parlament izglasao zna\u010dajne dopune i pobolj\u0161anja originalnog prijedloga Direktive o uslugama na unutarnjem tr\u017ei\u0161tu (2006\/123\/EZ), kojima su bolje za\u0161ti\u0107ena radni\u010dka prava i interesi europskih potro\u0161a\u010da<\/li>\n<\/ul>\n<p>Europske demonstracije pokazuju snagu europskog sindikalnog pokreta, i sposobnost Europske konfederacije sindikata da na europskoj razini govori jednim glasom u ime 60 milijuna radnika koje predstavljaju sindikati \u010dlanovi ETUC-a.<\/p>\n<p>Europska konfederacija sindikata (ETUC), osnovana 1973. g., krovna je europska sindikalna organizacija, sa statusom reprezentativnog socijalnog partnera na razini EU, koja predstavlja 85 sindikalnih sredi\u0161njica iz 36 europskih zemalja s vi\u0161e od 60 milijuna \u010dlanova.<\/p>\n<p><em>Izvor:\u00a0<a href=\"http:\/\/www.sssh.hr\/hr\/vise\/medunarodne-aktivnosti-73\/euro-demonstracije-etuc-a-1078\" target=\"_blank\">http:\/\/www.sssh.hr\/hr\/vise\/medunarodne-aktivnosti-73\/euro-demonstracije-etuc-a-1078<\/a><\/em><br \/>\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zagreb, 2. travnja 2014. \u2013 Europska konfederacija sindikata (ETUC) organizira 4. travnja u Bruxellesu euro-demonstracije na kojima \u0107e sudjelovati i SSSH. Ulaskom Hrvatske u \u010dlanstvo Europske unije, mnoge se politi\u010dke odluke od klju\u010dne va\u017enosti za budu\u0107nost gra\u0111ana Hrvatske donose u europskim institucijama u Bruxellesu, ali \u010dlanstvo zna\u010di i nametanje odgovornosti aktivnog sudjelovanja u europskim institucijama [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[5],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3422"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3422"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3422\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3425,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3422\/revisions\/3425"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}