Zagreb, 2. velja\u010de 2014. – U ju\u010dera\u0161njoj emisiji Hrvatskog radija Intervju tjedna gostovao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsi\u0107. Kratak sindikalni odgovor je da ministar (opet) ne govori istinu, a du\u017ei odgovor mo\u017eete pogledati u nastavku.<\/p>\n
Ministar je govorio o spornim izmjenama Zakona o radu, zbog kojih se bune sindikati, a obilje\u017eile su ovaj tjedan. Mi smo po\u010deli izmjene prije godinu i pol dana i dogovorili smo se da idemo u dva koraka. Usuglasili smo se oko glavnih promjena i dali smo si vremena da usuglasimo daljnje promjene, no ve\u0107 tada su sindikati smatrali da ne treba ni\u0161ta mijenjati, da je Zakon dobar kakav je. Ali njega treba mijenjati, jer ima stvari koje su tamo reda radi, a nemaju utjecaj na sigurnost radnika, kazao je Mrsi\u0107.<\/p>\n
Sindikati su, jednako kao i predsjednik Vlade RH Milanovi\u0107 i biv\u0161i prvi potpredsjednik Vlade RH \u010ca\u010di\u0107, jo\u0161 i prije prve faze izmjena Zakona o radu, smatrali da je Zakon o radu posve usugla\u0161en s pravnom ste\u010devinom Europske unije (osim, u me\u0111uvremenu izmijenjene Direktive o europskim radni\u010dkim vije\u0107ima, s kojima se ZOR morao uskladiti prije 1. srpnja 2013. godine, zbog \u010dega se i pristupilo prvoj fazi izmjena ZOR-a), da je dobar okvir, kako za djelovanje poslodavca, tako i za rad radnika i njihovih organizacija-sindikata, te da samo treba poraditi na njegovoj boljoj primjeni, ali i edukaciji, kako poslodavaca, tako i radni\u010dkih predstavnika (sindikalnih predstavnika, \u010dlanova radni\u010dkih vije\u0107a, predstavnika radnika u nadzornim i upravnim tijelima, ali i povjerenika radnika za za\u0161titu na radu \u010dije je djelovanje ure\u0111eno Zakonom o za\u0161titi na radu).<\/p>\n
No, ministar ne navodi da je sve institute, u vezi \u010dijih izmjena su se socijalni partneri usuglasili u prvoj fazi, on ponovno otvorio i dodatno snizio u drugoj fazi izmjena Zakona o radu: ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme, otkaz ugovora o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu, otpu\u0161tanje kolektivnog vi\u0161ka radnika, zamjenski odmor u odre\u0111enim sektorima kao izuze\u0107a iz Direktive o radnom vremenu (skra\u0107ivanje minimalnog dnevnog odmora s 10 na 8 sati koje je, prema va\u017ee\u0107em ZOR-u, mogu\u0107e samo kolektivnim ugovorom, a po prijedlogu bi se neposredno promjenjivao ZOR \u0161to zna\u010di da bi svi radnici, na svim radnim mjestima, kod svih poslodavaca u tim sektorima mogli dnevno raditi 16 sati! \u2013 jer je dnevni rad u takvom slu\u010daju ograni\u010den samo minimalnim dnevnim odmorom!). Ovdje, istine radi, treba re\u0107i da je ministar obe\u0107ao da \u0107e nam staviti na raspolaganje \u201esve \u0161to Ministarstvo ima, \u010dime raspola\u017ee\u201c. No, \u010dinjenica je, prvo, da ne raspola\u017ee ni\u010dim i, drugo, ni\u0161ta nam nije dostavio \u010dak ni na na\u0161e pisane zahtjeve (primjerice, ZOR je, kao op\u0107i propis, u dijelu zamjenskog odmora izmijenjen tek na zahtjev jedne tvrtke \u2013 Luke Rijeka – a i taj pisani zahtjev uprave i sindikata Luke Rijeka nije nam dostavio ministar ve\u0107 smo pribavili sami jednako kao \u0161to smo se sami informirali za\u0161to su takav zahtjev uop\u0107e uputili).<\/p>\n
Mi smo unato\u010d tome krenuli na razgovore, sjeli sa sindikatima sa stol, iza nas je preko 100 sati razgovora. Me\u0111utim, do\u0161lo je do toga da sindikati jednostavno nisu htjeli vi\u0161e razgovarati o ZOR-u, bilo je – ili prihva\u0107anje njihovih zahtjeva – ili se vi\u0161e ne\u0107e nastavljati pregovori. Dakle, niije Vlada ta koja je prekinula razgovore. Mi smo sindikate zvali i dalje, ali nisu se odazivali, \u010dak i unato\u010d na\u0161im pismenim pozivima.<\/p>\n
Ministar ne navodi da je tih 100 sati razgovora (a mi bismo rekli \u2013 i vi\u0161e) \u2013 doista bilo na razini \u2013 razgovora! Ministar je, a tome je po svome karakteru sklon, iza\u0161ao iz tih razgovora s onime s \u010dime je u njih u\u0161ao, a to je re\u010denica: \u201ePoslodavci ne po\u0161tuju ZOR zato \u0161to ga ne mogu po\u0161tovati!\u201c \u2013 to re\u010de i legalizira dotada\u0161nje nepo\u0161tivanje ZOR-a! Bez statistika, bez analitike, bez dokaza! A Ministarstvo je, kao predlagatelj izmjena, trebalo raspolagati konkretnim podacima, dokazima da problem postoji i mogu\u0107im rje\u0161enjima. Ni\u010dega takvog nije bilo. Sindikati su prvi puta iza\u0161li iz radne skupine nakon \u0161to su se razgovori na nekoliko sastanaka u nizu po\u010deli voditi na na\u010din: \u201eZa\u0161to ovo predla\u017eete?\u201c a odgovor je \u201eZato!\u201c, \u201e Mo\u017eemo li o tome jo\u0161 razgovarati?\u201c, \u201eNe, \u010demu prolongirati ono \u0161to je neminovno. \u201eOkida\u010d\u201c za izlazak sindikata bile su predlo\u017eene odredbe o organizaciji radnog vremena: jednostranom odlukom poslodavca do 56 sati tjedno i svo\u0111enje na prosjek 40 odnosno 48 sati nakon \u010detiri mjeseca (\u0161to poslodavcu daje pravo da raspola\u017ee radnikovim poslovnim i privatnim \u017eivotom od 24 do 56 sati, dakle u rasponu od 32 sata!), kao i mogu\u0107nost 16-satnog dnevnog rada u nekim sektorima. Nakon izlaska iz radne grupe, me\u0111u jednim od \u010detiri zahtjeva\/prijedloga sindikati su ponudili i kompromisno rje\u0161enje: da poslodavac samostalno odlu\u010duje o organizaciji radnog vremena od 32 do 48 sati (odnosno u rasponu od 16 sati). Dakle, nije rije\u010d o o ultimatumu, kao \u0161to tvrdi ministar, ve\u0107 i ponudi kompromisnog rje\u0161enja. Ministar je to potpisao, a potom pogazio i rije\u010d i potpis! To dovoljno govori o njegovoj vjerodostojnosti i to je pravi razlog za\u0161to su sindikati iza\u0161li po drugi puta iz radne skupine \u2013 i kona\u010dno! Tada su zatra\u017eili i smjenu ministra na \u0161to se predsjednik Vlade RH oglu\u0161io. Jer to \u0161to sindikati smatraju ministra rada nevjerodostojnim \u010dlanom Vlade RH koji je javno priznao da je lagao kada je potpisao prihva\u0107anje sindikalnih zahtjeva\/prijedloga \u2013 predsjednika Vlade RH ne uzbu\u0111uje!<\/p>\n
Ministar je naveo i primjer Slovenije gdje su sindikati, ka\u017ee, pristali na puno \u017ee\u0161\u0107e promjene ZOR-a, i u vezi s otkaznim rokovima i u vezi s razlozima otkaza. A mi smo krenuli u one izmjene koje bi trebale dovesti do toga da se lak\u0161e prilagodimo uvjetima tr\u017ei\u0161nog natjecanja. Mi trebamo otvoriti radna mjesta, ka\u017ee Mrsi\u0107.<\/p>\n
Ministar ponovo govori o stvarima o kojima premalo zna. Slovenski su sindikati pristali na ono na \u0161to su upravo htjeli pristati \u2013 ni manje, ni vi\u0161e! Temeljem konsenzusa socijalnih partnera, slovenski zakon je u travnju 2013. godine u parlamentu jednoglasno usvojen! No, u njihovom se Zakonu o radnim odnosima, tako\u0111er nalazi i odredba prema kojoj se kolektivni ugovor izme\u0111u poslodavca i sindikata odnosi samo na \u010dlanove sindikata \u2013 \u0161to su tra\u017eili i hrvatski sindikati \u2013 na \u0161to se ministar posve oglu\u0161io!<\/p>\n
Nema govora o ‘njema\u010dkom’ zakonu<\/strong><\/p>\n Spo\u010ditavaju nam da je ovo njema\u010dki zakon, ka\u017ee Mrsi\u0107, no on to nije. Ovo je na\u0161 zakon, koji je prilago\u0111en na\u0161em tr\u017ei\u0161tu rada, a napominjem da Hrvatska ne\u0107e imati institut ‘mini poslova’, odnosno nisko pla\u0107enih poslova, koji su u Njema\u010dkoj radnike doveli ispod granice siroma\u0161tva. Na\u0161 zakon nije kopija njema\u010dkog zakona. Mi moramo imati zakon podre\u0111en na\u0161oj ekonomiji, na\u0161em mentalitetu.<\/p>\n Nisu sindikati ti koji \u201espo\u010ditavaju da je ovo njema\u010dki Zakon\u201c (napominjemo da Njema\u010dki ima vi\u0161e zakona, primjerice i poseban zakon o radni\u010dkom suodlu\u010divanju, a \u0161to je kod nas sve u ZOR-u!), ve\u0107 su reagirali na izjave predsjednika Vlade koji ka\u017ee da \u201e\u0161to se sindikati bune kada sada imamo isti Zakon kao Njema\u010dka\u201c! Me\u0111utim, Svjetska banka je ta koja je \u201eistr\u010dala\u201c s komentarom: \u201eHrvatska sada ima isto zakonodavstvo kao Njema\u010dka, neka to iskoristi!\u201c. Mi, naime, jako dobro poznajemo njema\u010dko radno zakonodavstvo, kao i posljedice reformi u posljednjih 10 godina za njema\u010dko dru\u0161tvo (posebice vezano uz tzv. mini jobs\/male poslove, rad radnika preko agencija…) \u2013 na \u0161to smo upozoravali prilikom izrade Prijedloga Zakona o povremenim poslovima, ali i u vezi ZOR-a. Ono \u0161to smo uvijek napominjali je, me\u0111utim, da su 1995. godine u Zakon o radu samo djelomi\u010dno \u201eprepisani\u201c njema\u010dki zakoni (\u0161to jako dobro zna i tzv. autor prvog Zakona o radu u RH izra\u0111enog na konceptu ugovornih radnih odnosa!).<\/p>\n Podsje\u0107amo da zasluga za ministrovu \u201eprosvijetljenost\u201c po pitanju \u201emini poslova\u201c nije Ministarstvo samo, ve\u0107 jednogodi\u0161nja borba hrvatskih sindikata protiv prijedloga toga zakona (uklju\u010duju\u0107i i izuzetnu suradnju sa sindikatima Njema\u010dke, Slovenije i Austrije, koja je kulminirala i organiziranjem me\u0111unarodne konferencije o toj temi), pisanje hrvatskih medija o posljedicama uo\u010denim u drugim zemljama, otporom svih koji su sudjelovali u javnoj raspravi o procjeni u\u010dinaka propisa, uklju\u010duju\u0107i niz nevladinig organizacija pa, u kona\u010dnici, i o\u010ditovanjem samoga HUP-a o tome da Hrvatskoj ne treba takav zakon!<\/p>\n Lak\u0161e opu\u0161tanje<\/strong><\/p>\n Kad govorimo o lak\u0161em otpu\u0161tanju – razlozi za otpu\u0161tanje su ostali isti, niti smo smanjili razloge, niti smo uveli austrijski institut, a taj je da vas mogu otpustiti bez ikakvog razloga. Ostavili smo i poslovno uvjetovani otkaz, i kad ga dajete sami, jedino \u0161to smo uveli jest – da poslodavac u procesu otkazivanja radniku mora ponuditi drugo radno mjesto, to je jedina promjena u smislu spre\u010davanja dugih sudskih postupaka.<\/p>\n Ministar je mislio re\u0107i da u slu\u010daju poslovno uvjetovanog otkaza (ili osobno uvjetovanog otkaza) poslodavac ne mora radniku ponuditi slobodno radno mjesto kojima kvalifikacije radnika odgovaraju odnosno ne mora ih prekvalificirati (o tro\u0161ku dr\u017eave!) ako je to mogu\u0107e. Poanta je u sljede\u0107em: \u201eto je jedina promjena u smislu spre\u010davanja dugih sudskih postupaka\u201c. Jer stvarnost je sljede\u0107a: poslodavci, u pravilu, daju nezakoniti otkaz jer se \u017eele rije\u0161iti \u201eJanka, Marka ili Pere\u201c zato \u0161to su \u010dlanovi sindikata, pitaju za svoja prava, ne \u017eele raditi bez evidentiranog i pla\u0107enog prekovremenog rada, ne \u017eele raditi du\u017ee zato \u0161to njihov nadre\u0111eni ne zna organizirati posao… Problem nije u zakonu ve\u0107 u trajanju sudskih postupaka, a to se rje\u0161ava na drugi na\u010din.<\/p>\n Ovdje napominjemo da \u010dlanovi sindikata (a isto postupaju i ne-\u010dlanovi) sve rje\u0111e daju punomo\u0107 sindikatu da ih zastupa na sudu zbog \u201elak\u0161ih prekr\u0161aja poslodavca\u201c (nepla\u0107eni prekovremeni rad, nepo\u0161tivanje prava na godi\u0161nji, tjedni, dnevni odmor i dr. \u2013 to trpe do krajnjih granica izdr\u017eljivosti \u2013 upravo zbog dugotrajnosti sudskih postupaka i zbog \u0161ikaniranja od strane poslodavca ako to poku\u0161aju utu\u017eiti). Jedino \u0161to im ostaje je tu\u017eiti u slu\u010daju nezakonitog otkaza, a ministar im sada \u017eeli oduzeti i to pravo (pritom umanjuju\u0107i i maksimalnu sudsku od\u0161tetu za nezakoniti otkaz s 18 na 8!)! A nije mu palo na pamet olak\u0161ati slabijoj strani – radniku!<\/p>\n Osim toga, Vladino nevo\u0111enje politike zapo\u0161ljavanja (integrirane politike, koja je produkt koordiniranja ekonomske, socijalne, obrazovne politike, mirovinskog i zdravstvenog sustava…), neuskla\u0111ivanje razli\u010ditih zakona koji se odnose na tr\u017ei\u0161te rada (zaposleni, nezaposleni, ranije zaposleni…) upravo za rezultat ima pove\u0107anje broja nezaposlenih! I dok se to ne promijeni, broj nezaposlenih \u0107e rasti, neovisno o Zakonu o radu! Dakle, za\u0161to ne prekvalificirati radnika za slobodno radno mjesto (o tro\u0161ku dr\u017eve) i ne zadr\u017eati ga u tvrtki \u2013 osim ako se poslodavac \u017eeli rije\u0161iti upravo \u201eJanka, Marka ili Pere\u201c jer previ\u0161e tra\u017ee \u2013 tra\u017ee svoja prava!<\/p>\n A kad govorimo o tu\u017ebi zbog kolektivnih ugovora, zala\u017eemo se za princip da se sudska praksa vodi prema jednoj presudi, prema pravilu presedana, ka\u017ee Mrsi\u0107.<\/p>\n Na upit gdje Vlada ipak mo\u017ee popustiti Mrsi\u0107 je odgovorio kako su ve\u0107 jasno rekli da je sve na stolu. Ono \u0161to se cijelo vrijeme tra\u017ei da damo argumente, ja ka\u017eem, jedan od ve\u0107ih je – broj nezaposlenih.<\/p>\n (Ve\u0107 smo prethodno komentirali!)<\/p>\n \u0160to se ti\u010de ‘fame’ oko agencija – svega oko 3 posto radnika radi preko agencija. To se u teoriji mo\u017ee pove\u0107ati, ali je taj radnik poslodavcu uvijek skuplji. Taj je princip ionako rezerviran za povremene, hitne situacije kod poslodavaca. Tako\u0111er, ne\u0107e se, nakon poslovno uvjetovanog otkaza na to mjesto uzeti agencijskog radnika, ka\u017ee ministar.<\/p>\n Podatak nije to\u010dan, odnosno da budemo precizniji, nije to\u010dan u odnosu na procjene agencija koje tvrde da je to samo oko 0,3 posto od ukupno zaposlenih. Me\u0111utim, ono \u0161to je tragi\u010dno je to da Vlada ne raspola\u017ee apsolutno nikakvim podacima (\u010dak niti to\u010dnim podacima o samim agencijama, a kamo li o broju radnika, vremenu ustupanja, njihovom napredovanju prema sigurnijim oblicima rada, razlikama u uvjetima rada ustupljenog radnika u odnosu na radnika kod korisnika u praksi…) i to 10 godina od uvo\u0111enja agencijskog rada. A u prvoj fazi izmjena Zakona o radu dono\u0161enje Pravilnika ministra prema kojem agencije moraju jednom godi\u0161nje (za razliku od Njema\u010dke gdje je to dva puta godi\u0161nje) dostavljati podatke va\u017ene za statisti\u010dku obradu \u2013 u\u0161ao je na zahtjev sindikata, a ne Ministarstva \u2013 iako to sindikati tra\u017ee ve\u0107 10 godina! Tako\u0111er, podaci koje Ministarstvo Pravilnikom tra\u017ei, minorni su u odnosu na podatke koje agencije moraju dostavljati u Njema\u010dkoj, kao \u0161to smo rekli, dva puta godi\u0161nje!<\/p>\n Bez podataka Ministarstvo predla\u017ee klju\u010dne izmjene ZOR-a kojima direktno poti\u010de korisnike da sve vi\u0161e radno anga\u017eiraju radnike preko agencija koji su im jeftiniji. Neto\u010dna je izjava ministra da poslodavac ne\u0107e mo\u0107i zaposliti agencijskog radnika odmah po otpu\u0161tanju svoga, jer se, prema prijedlogu, odgoda od \u0161est mjeseci odnosi na nemogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja agencijskog radnika samo u slu\u010daju kolektivnog vi\u0161ka u tvrtci-korisniku!<\/p>\n A sada se radi na na\u010din da radnik godinu dana radi preko agencije, pa poslodavac osnuje sestrinsku agenciju, pa ga prebaci i tako u krug. To \u0107emo sprije\u010diti, ka\u017ee Mrsi\u0107. A ve\u0107 sada imamo promjene u smislu inspekcija za rad na crno, one na pozive dolaze – iz drugog grada, a ne kao dosada, iz istog grada.<\/p>\n Umjesto poja\u010danog nadzora nad radom agencija, ministar predla\u017ee fleksibilizaciju zapo\u0161ljavanja agencijskih radnika Dakle, potvr\u0111uje upravo ono \u0161to smo prethodno naglasili \u2013 ministar legalizira dosada\u0161nje nepo\u0161tivanje zakona!<\/p>\n Kada se mijenja radno zakonodavstvo, ka\u017ee ministar, uvijek su – vremena kriva. Te su izmjene uvijek opre\u0107ene tenzijama u dru\u0161tvu, i zato je va\u017ean taj dijalog. No \u010dini mi se da je u ovom trenutku sindikalna scena oti\u0161la malo dalje od njihove uloge, politi\u010dki zahtjevi nisu uloga sindikata, zaklju\u010duje Mrsi\u0107.<\/p>\n Zahtjevi za odlaskom Vlade RH neposredno su vezani uz nevjerodostojnog ministra rada koji, nakon niza negovorenja istine \u2013 i javnog priznanja o tome \u2013 niti daje ostavku, niti ga predsjednik Vlade RH smjenjuje!<\/p>\n ZAVR\u0160NO<\/strong><\/p>\n Jedina istina je da je Vlada RH, protekom godinu dana na vlasti, pristupila izmjenama Zakona o radu da bi snizila tzv. index zakonske za\u0161tite zaposlenja kako bi zadovoljila Svjetsku banku, MMF, Europsku komisiju, bonitetne agencije… sve radi jeftinijeg daljnjeg zadu\u017eivanja i to kada je shvatila da nije uspjela pokrenuti Hrvatsku, da nema niti jednu jedinu uspje\u0161nu pri\u010du! Izmjenu Zakona o radu name\u0107e kao \u010dudotvorni lijek ozdravljenja hrvatskog gospodarstva. Radnike smatra krivcima za nekonkurentnost, a ne nesposobne uprave\/menad\u017eere iako svi znaju da su hrvatski radnici izuzetno vrijedni i cijenjeni svugdje u svijetu, dok uspjeh hrvatskih menad\u017eera, poslodavaca, poduzetnika u ure\u0111enim zemljama nije nigdje zabilje\u017een!<\/p>\n Tvrdnja da \u0107e izmjena Zakona o radu i smanjivanje prava radnika rije\u0161iti problem nezaposlenosti (\u0161to smo ve\u0107 prethodno komentirali) jednako je stupidna kao i sni\u017eavanje doprinosa za zdravstveno osiguranje prije dvije godine s 15 na 13 posto, zbog \u010dega je nastala \u201erupa\u201c u Prora\u010dunu od gotovo pet milijardi kuna (\u010demu su se sindikati, vrlo argumentirano ali bezuspje\u0161no opirali) \u2013 da bi se sad vra\u0107alo na staro! Dakle, Prora\u010dun je vi\u0161e izgubio nego \u0161to su poslodavci dobili \u2013 a u\u010dinak po zapo\u0161ljavanje (u uvjetima op\u0107e nesigurnosti poslovanja) je \u201enula bodova\u201c!<\/p>\n