Sindikati: Ako majka mora raditi 12 sati, tko \u0107e djeci nadoknaditi to izgubljeno vrijeme? Zaposlenost se ne pove\u0107ava lak\u0161im otkazima i duljim radnim vremenom<\/p>\n
Rijetko koja djelatnost ima tako lo\u0161 imid\u017e kao \u0161to ga imaju agencije za privremeno zapo\u0161ljavanje. U modernim uredima jedne od najve\u0107ih agencija koje rade u Hrvatskoj, me\u0111unarodnom Adeccu, u utorak oko podneva desetak zaposlenika mirno je radilo svoj posao.<\/p>\n
U isto vrijeme deseci tisu\u0107a ljudi \u0161trajkali su, me\u0111u ostalim, i zbog onoga \u010dime se takve agencije bave: novi Zakon o radu o kojem je Sabor ju\u010der po\u010deo raspravljati, a koji produ\u017euje mogu\u0107nost privremenog zapo\u0161ljavanja putem agencija s jedne na tri godine.<\/p>\n
Sindikati tvrde da \u0107e takva liberalizacija dovesti do smanjenja stalnih poslova jer \u0107e poslodavci masovno po\u010deti zapo\u0161ljavati takve \u201ciznajmljene\u201d radnike – one koji \u0107e raditi kod njih, ali \u0107e formalno biti zaposleni u agencijama pa \u0107e ih poslodavac mo\u0107i otpustiti kad \u017eeli. I to bez otkaznog roka, otpremnine i drugih davanja, koja su u Hrvatskoj visoka, a koje novi Zakon o radu nije dirao ni smanjivao.<\/p>\n
– To naprosto nije mogu\u0107e! U Hrvatskoj danas preko agencija radi 0,3 posto zaposlenih, sve zajedno oko 5.000 ljudi. U europskim dr\u017eavama u kojima je agencijski rad mnogo liberaliziraniji, prosjek je 1,8 posto. Dakle, takve bojazni sasvim sigurno nema. Najve\u0107i klijenti agencija uvijek su velike industrije, koje u Hrvatskoj ima sve manje i manje – obja\u0161njava Bojan Polji\u010dak, direktor Adecca, koja u Hrvatskoj radi od 2003., a lani je ostvarila oko 60 milijuna kuna prihoda.<\/p>\n
Agencija se bavi pronalaskom nezaposlenih radnika, mahom ni\u017ee stru\u010dne spreme, koje zapo\u0161ljava kod sebe na odre\u0111eno vrijeme i iznajmljuje poslodavcima po potrebi.<\/p>\n
Ti su radnici, tvrde ovih dana sindikati, obespravljeni, imaju ni\u017ee pla\u0107e i manja prava od ostalih.<\/p>\n
– Radnici koji rade preko na\u0161e agencije imaju u lipu jednaku pla\u0107u za svoj rad kao i radnici stalno zaposleni kod tog poslodavca. Imaju pravo na jednaku naknadu za prijevoz i godi\u0161nji. Na\u0161i radnici dobivaju pla\u0107u na vrijeme \u010dak i kad radnicima stalno zaposlenika kod poslodavca pla\u0107a kasni jer im je ispla\u0107uje na\u0161a agencija – obja\u0161njava Polji\u010dak.<\/p>\n
Svoj poslovni interes ostvaruju naplatom naknade od poslodavca.<\/p>\n
– Ve\u0107 nekoliko godina tako zapo\u0161ljavamo radnike na zamjene. Nekad nam ljudi trebaju na dva dana. Zamislite u malom gradu koliko traje da ih prijavimo pa odjavimo, a dogodi nam se da ve\u0107 pet dana kasnije trebamo istog tog \u010dovjeka. Jer ako nam je dvoje ljudi istovremeno na bolovanju, cijeli je proizvodni proces u zastoju. Agencija nam je tu neprocjenjiva – obja\u0161njava Darko Baljak, direktor tvrtke za proizvodnju dje\u010dje hrane Vivera iz Gline, koju je 2001. kupio njema\u010dki div Hipp.<\/p>\n
Agencijski rad, sla\u017eu se svi, nije najbolnija to\u010dka hrvatskog tr\u017ei\u0161ta rada. U dr\u017eavi u kojoj radi jedva 1,3 milijuna ljudi, vi\u0161e radnosposobnih ne radi nego \u0161to ih radi i gotovo 385.000 ih je prijavljeno na burzi, glavno je pitanje kako pove\u0107ati zaposlenost i ho\u0107e li novi ZOR na to uop\u0107e utjecati? – Izmjene ZOR-a, ovakve simboli\u010dne kakve jesu, mogu dovesti do manjih promjena na tr\u017ei\u0161tu rada. Izmjene ZOR-a bez ostalih reformi sigurno ne\u0107e dovesti do pove\u0107anja zaposlenosti. Ali ako ni ovakve izmjene Zakona ne pro\u0111u, bit \u0107e to jasan znak da smo pali na prvom koraku i da promjena koje bi dovele do bolje gospodarske klime ne treba ni o\u010dekivati – jasan je Davor Majeti\u0107, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, \u010dovjek s bogatim iskustvom, prije svega na direktorskim mjestima u Microsoftu.<\/p>\n
Jer \u010dinjenica je da predlo\u017eene izmjene Zakona o radu nisu ni dotaknule ono \u0161to je radnicima najbolnije – pla\u0107e, otpremnine i uvjete za otkaz. Liberalizaciju u tom segmentu poslodavci smatraju nu\u017enom za, kako ka\u017eu, \u201crelaksaciju poslovanja\u201d.<\/p>\n
– Otpu\u0161tanje i otkazi trebali bi biti stvar kolektivnih i individualnih ugovora, a ne Zakona o radu – smatraju u HUP-u. U Ministarstvu rada ka\u017eu da takva radikalizacija nikada nije dolazila u obzir. Takve bi mjere kratkoro\u010dno dovele do jo\u0161 sna\u017enijeg rasta nezaposlenosti, a krivulja zaposlenosti po\u010dela bi rasti tek nakon \u0161to bi BDP dostignuo rast ve\u0107i od 2,5 posto. Stoga su predlo\u017eili daleko bla\u017ee izmjene koje bi, prije svega, trebale sada osigurati lak\u0161e restrukturiranje poslovanja poslodavcima. Ukinuli su obvezu poslodavca da, tijekom kolektivnog otpu\u0161tanja, izradi plan zbrinjavanja za Zavod za zapo\u0161ljavanje, a u slu\u010daju pojedina\u010dnog poslovno uvjetovanog otkaza ne mora radniku ponuditi drugo radno mjesto.<\/p>\n
– Te dvije mjere olak\u0161at \u0107e poslodavcu da brzo ukine dio poslovanja na kojem gubi i tako spasi zdravi dio tvrtke. Do sada je, zbog ovih obveza, restrukturiranje trajalo od 180 do 270 dana, a u tom periodu su i cijele tvrtke \u010desto propadale. Sad se taj rok skra\u0107uje na 30 do 60 dana – ka\u017ee ministar.<\/p>\n
Me\u0111utim, i te \u201cblage\u201d mjere bile su dovoljne da sindikati pokrenu akcije i usprotive se izmjenama ZOR-a.<\/p>\n
– Ovakvo olak\u0161avanje otkaza dodatno ru\u0161i sigurnost radnika, a ne postoji ni jedna analiza koja bi potvrdila da \u0107e dovesti do otvaranja novih radnih mjesta ili lak\u0161eg zapo\u0161ljavanja – ka\u017ee Kre\u0161imir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, jedan od \u010delnika koji je organizirao \u0161trajk.<\/p>\n
Druga nepremostiva prepreka za sindikate jest prijedlog da radni tjedan iznimno mo\u017ee trajati i 56 umjesto dosada\u0161njih 40 sati, pa \u010dak i 60 sati ako se to utvrdi kolektivnim ugovorom.<\/p>\n
– To je obezvrje\u0111ivanje osobe i svake njezine dimenzije osim radne. Ljudi imaju privatni \u017eivot, imaju djecu, imaju prijatelje. Ovakav zakon nudit \u0107e poslodavcima mogu\u0107nost da naredi majci da radi 12 sati dnevno i ne\u0107e je pitati gdje \u0107e ostaviti dijete ni tko \u0107e djetetu nadoknaditi to \u0161to nije s majkom – ka\u017ee Sever.<\/p>\n
Poslodavci obja\u0161njavaju kako takav raspored radnog vremena ve\u0107 odavno postoji u velikim granskim kolektivnim ugovorima poput onog za turizam ili gra\u0111evinu i besprijekorno funkcionira.<\/p>\n
– Izmjene ZOR-a ovaj put omogu\u0107avaju i malim i srednjim poduzetnicima da, ako iznenada dobiju neki veliki posao, mogu pove\u0107ati radno vrijeme radnicima i to legalno odraditi i platiti svoje radnike. To ne mo\u017ee biti stalno stanje ve\u0107 iznimno i mora se najaviti. ZOR ka\u017ee da u periodu od \u010detiri mjeseca moraju iznivelirati radni tjedan na 40 sati tako da \u0107e mo\u017eda radnici jedan tjedan raditi 11 sati dnevno jer je pove\u0107an posao, ali \u0107e drugi tjedan raditi pet sati dnevno – ka\u017ee Majeti\u0107, obja\u0161njavaju\u0107i da \u0107e ovakve mjere dozvoliti malim poduzetnicima da lak\u0161e di\u0161u, \u0161to \u0107e s vremenom dovesti i do novih radnih mjesta.<\/p>\n
Posebno pozdravljaju izmjene prekr\u0161ajnih odredbi.<\/p>\n
– Dobar primjer je ugostitelj koji je ka\u017enjen s nekoliko desetaka tisu\u0107a kuna jer je imao Knjigu \u017ealbe umjesto Obavijesti o na\u010dinu podno\u0161enja pisanih odgovora. Sada \u0107e ga inspektor upozoriti i kazniti tek ako to ne ispravi u zadanom roku. Tako je ovim izmjenama regulirana gotovo polovica prekr\u0161aja. Ne svi. Ni mi ne mislimo da treba biti blag prema poslodavcu koji ima neprijavljene radnike – ka\u017ee.<\/p>\n
Ministarstvo je u izradi Zakona poku\u0161alo izbalansirati interese sindikata i poslodavaca iako \u0161trajkovi pokazuju da u tome nije uspjelo, a sindikati najavljuju i daljnje akcije, pa \u010dak i masovno skupljanje potpisa za promjenu vlasti. Izmjene ZOR-a u nekim dijelovima i radnicima idu na ruku jer, na primjer, legaliziraju mogu\u0107nost \u0161trajka ve\u0107 nakon jednog dana ka\u0161njenja pla\u0107a. Zastara za radne sporove pove\u0107ana je s tri na pet godina. Odustalo se i od smanjenja prava trudnica, tako da trudna radnica i dalje ne mo\u017ee dobiti izvanredni otkaz.<\/p>\n
– Jasno je da bi HUP sve izmjenio, a sindikati ni\u0161ta. Najbolnije to\u010dke nismo htjeli dira- ti, ali nam je va\u017eno pojednostaviti poslovanje i od ovoga ne\u0107emo odustati – ka\u017ee Mrsi\u0107.<\/p>\n
\u2018Imamo 14 definicija pla\u0107a!?\u2019<\/p>\n
U sindikatima i u HUP-u isti\u010du kako je rigidni Zakon o radu tek na sedmom mjestu prepreka investitorima. Na prvom su mjestu porezna i zakonska nestabilnost, pa birokratiziranost, neujedna\u010denost sudske prakse, korupcija te visoka cijena bruto rada.<\/p>\n
– U hrvatskim zakonima postoji 14 definicija pla\u0107e. Poslodavci imaju Lex Perkovi\u0107 svaki dan: dva razli\u010dita suca donose dvije razli\u010dite presude u identi\u010dnim predmetima. Pritom je jedan poduzetnik uni\u0161ten, jer ga visina kazne tjera u ste\u010daj, a drugi je oslobo- \u0111en. Zakoni se mijenjaju tako brzo da investitor jo\u0161 nije uspio ni pokrenuti biznis, a sva su pravila izmijenjena. Pridodamo li tome nevjerojatan lokalni ustroj i obrazovanje koje ne stvara ljude koje mi trebamo, jasno je koliko \u0107e Zakon o radu sam za sebe imati efekta – ka\u017ee Majeti\u0107.<\/p>\n
\u0160to se sve mijenja u Zakonu o radu?<\/p>\n
1. FLEKSIBILNO RADNO VRIJEME U slu\u010daju pove\u0107anja opsega posla radnik na zahtjev poslodavca mora raditi i do 56 sati tjedno, ali ukupan broj radnih sati u razdoblju od \u010detiri mjeseca mora se svesti na 40 sati tjedno (48 s prekovremenim satima). To zna\u010di da ako je radnik jedan tjedan radio 56 sati, neki drugi tjedan unutar 4 mjeseca mora raditi 24 sata. Kolektivnim ugovorom mogu\u0107e je ugovoriti i do 60 sati tjedno.<\/p>\n
2. DULJI AGENCIJSKI RAD Zapo\u0161ljavanje preko agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje produljeno je s jedne na najvi\u0161e tri godine. Poslodavac nakon poslovno uvjetovanog otkaza ne smije \u0161est mjeseci na to radno mjesto zaposliti drugog radnika, pa niti preko agencije.<\/p>\n
3. SUDSKI RASKID UGOVORA O RADU Maksimalna visina naknade \u0161tete smanjena je sa 18 na 8 pla\u0107a.<\/p>\n
4. PRODULJENA ZASTARA Rok zastare prava iz radnih odnosa produljuje se s tri na pet godina.<\/p>\n
5. UKINUTA APSOLUTNA ZA\u0160TITA TRUDNICAMA Omogu\u0107en je prestanak radnog odnosa radnicima koji koriste rodiljna i roditeljska prava u slu\u010daju smrti poslodavca, zatvaranja obrta ili tvrtke ili likvidacije. Do sada poslodavac nije mogao zatvoriti tvrtku dok god je imao trudnicu.<\/p>\n
6. OTKAZI Bolovanje prekida otkazni rok, ali je trajanje otkaznog roka ograni\u010deno na \u0161est mjeseci i u slu\u010daju bolovanja. Poslodavcima su olak\u0161ani otkazi: brisana je obveza da radniku mora ponuditi drugo radno mjesto ili edukaciju, a kod kolektivnog otkazivanja (najmanje 20 radnika) moraju provesti savjetovanje s radni\u010dkim vije\u0107em, ali ne moraju raditi program za Hrvatski zavod za zapo\u0161ljavanje. Skra\u0107eni su rokovi<\/p>\n
7. \u0160TRAJK ZBOG KA\u0160NJENJA PLA\u0106E \u0160trajk se mo\u017ee pokrenuti i za jedan dan ka\u0161njenja pla\u0107e.<\/p>\n
8. SMANJENJE PREKR\u0160AJNIH ODREDBI Dio prekr\u0161aja iz zakona sveden je na upravni postupak. To zna\u010di da inspektori za dio prekr\u0161aja poslodavcima, primjerice nevo\u0111enje evidencije o radnom vremenu, mogu izdati upozorenje uz rok do kada moraju ispraviti prekr\u0161aj.<\/p>\n
Viktor Gotovac – profesor radnog prava na Pravnom fakuletu: ‘Hrvatskoj jako trebaju izmjene zakona o radu’<\/p>\n
Izmjene Zakona o radu mogu samo marginalno djelovati na promjenu stanja i trendova u niskoj stopi zaposlenosti koja nas smje\u0161ta na za\u010delje dr\u017eava \u010dlanica Europske unije, upozorava Viktor Gotovac, docent na Katedri za radno i socijalno pravo na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu.<\/p>\n
Taj stru\u010dnjak za radno pravo tvrdi da je za zna\u010dajnije promjene nu\u017ean i radikalnije izmijenjeni zakon.<\/p>\n
Zakon o radu, isti\u010de Gotovac, trebao bi jam\u010diti radnicima nu\u017enu za\u0161titu egzistencijalnog minimuma, a cijeli niz odredbi, kao \u0161to su otpremnine i otkazni rokovi, trebalo bi prepustiti pregovorima izme\u0111u sindikata i poslodavaca jer takva prava moraju biti uskla\u0111ena s mogu\u0107nostima poslodavaca.<\/p>\n
– U Zakonu treba smanjivati broj iznimaka od pravila, primjerice za\u0161tite nekih kategorija radnika kao \u0161to su \u010dlanovi radni\u010dkog vije\u0107a i sindikalni povjerenici – smatra Gotovac.<\/p>\n
Valjalo bi, ka\u017ee, uva\u017eiti i razli\u010dite mogu\u0107nosti manjih u odnosu na velike poslodavce.<\/p>\n
– U svemu tome treba imati mudrosti i mjere jer bi glavni cilj trebao biti konkurentnost, proizvodnja i odr\u017eivi sustav radnih odnosa, a ne samo reduciranje prava. Ne treba pisati zakon protiv radnika ili sindikata ve\u0107 promovirati rad i radne odnose. To je fleksibilnost. Nju neosporno trebaju pratiti mjere socijalne dr\u017eave u podru\u010dju socijalnih prava i socijalne sigurnosti do novog zaposlenja – poja\u0161njava Gotovac.<\/p>\n
Samo Zakon o radu u predlo\u017eenom obliku, obrazla\u017ee, ne\u0107e nikoga zaposliti. Za to su potrebne daljnje mjere ekonomske politike, prije svega racionalizacija dr\u017eavne i javne uprave i dijelu gospodarstva koji je u dr\u017eavnim rukama.<\/p>\n
– To je prostor u kojem vladaju sasvim druga\u010dija, upitno racionalna, pravila u usporedbi s privatnim sektorom. To su dva, odvojena tr\u017ei\u0161ta rada. Na strani dr\u017eave i javnog sektora radne odnose treba urediti tako da javni sektor prati sudbinu privatnog, a ne da privatnom bude prepreka.<\/p>\n
Svakako treba racionalizirati sustave zdravstva i obrazovanja jer ta dva sofisticirana sustava jo\u0161 uvijek kao da \u017eive u vremenu Austro-Ugarske dr\u017eave, a ne Googlea i Microsofta – tvrdi Gotovac. Hrvatskoj, dodaje, svakako trebaju izmjene Zakona o radu jer postoji potreba za fleksibilizacijom. Vi\u0161e je razloga za to: neke odredbe treba doraditi jer nisu sasvim jasne, neke se odredbe praksom nisu potvrdile, ili je praksa njima bila zako\u010dena pa ih treba mijenjati kako bi se njihovi u\u010dinci ostvarili.<\/p>\n
– O tome treba razmi\u0161ljati aktualna vlast, ako \u017eeli biti odgovorna, stranke u opoziciji, a i sindikati i sindikalno neorganizirani bradnici. Svi oni trebaju pokazati odgovornost ako \u017eele odr\u017eati proizvodnju i rad u Hrvatskoj i stvoriti prostor za zapo\u0161ljavanje armije sada nezaposlenih – poru\u010duje Gotovac koji tvrdi da su i poslodavci i sindikati neprimjereno reagirali na ZOR.<\/p>\n
Hrvatska udruga poslodavaca, ka\u017ee, \u0161uti i ne trudi se obrazlagati probleme i predlagati rje\u0161e- nja, dok su sindikati glasni i fo-kusirani na proma\u0161ene teme.<\/p>\n
Izvor: http:\/\/www.jutarnji.hr\/analiza-sindikata–vlade-i-poslodavaca–zakon-nije-dovoljan–da-bi-narasla-zaposlenost–treba-mijenjati-hrvatsku-\/1168762\/
\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sindikati: Ako majka mora raditi 12 sati, tko \u0107e djeci nadoknaditi to izgubljeno vrijeme? Zaposlenost se ne pove\u0107ava lak\u0161im otkazima i duljim radnim vremenom Rijetko koja djelatnost ima tako lo\u0161 imid\u017e kao \u0161to ga imaju agencije za privremeno zapo\u0161ljavanje. U modernim uredima jedne od najve\u0107ih agencija koje rade u Hrvatskoj, me\u0111unarodnom Adeccu, u utorak oko […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[5],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3352"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3352"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3352\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3353,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3352\/revisions\/3353"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3352"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3352"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3352"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}