Zagreb, 27. velja\u010de 2014. \u2013 Savez samostalnih sindikata hrvatske u priop\u0107enju za javnost prenosi odgovor njema\u010dkih sindikata ministru poduzetni\u0161tva i obrta Goranu Marasu koji prenosimo u cijelosti:<\/p>\n
\u201cBez obzira radi li se o Hrvatskoj ili Francuskoj, diljem Europe politi\u010dki lideri pozdravljaju njema\u010dke reforme tr\u017ei\u0161ta rada s po\u010detka 2000-tih. Me\u0111utim, slika novog ekonomskog \u010duda, u pozadini kojega stoje tzv. Hartzove reforme, uvelike se temelji na mitovima. Vi\u0161e od deset godina nakon njihovog uvo\u0111enja, DGB je i dalje izrazito kriti\u010dan prema Hartzovim reformama, i izri\u010dito je protiv njihovog kori\u0161tenja kao modela.<\/p>\n
Hartzove reforme oti\u0161le su u krivom smjeru i nisu mogle ispuniti obe\u0107anja. Niske stope nezaposlenosti ne pokazuju pravu sliku. Upravo suprotno, one su ostvarene uz visoku cijenu koja je pla\u0107ena rastom atipi\u010dnih oblika zapo\u0161ljavanja i \u010ditavog sektora niskih pla\u0107a. Time njema\u010dki radnici zasigurno nisu profitirali i nisu dovedeni u bolji polo\u017eaj. Rad preko agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje se posebno \u010desto koristi kako bi se njime zamijenio standardni rad, na puno radno vrijeme. \u010cak i tada\u0161nji donositelji odluka danas priznaju da \u0161irenje agencijskog rada nije ispunilo o\u010dekivanja. SPD je zbog toga tra\u017eio \u201ereforme reformi\u201c i vr\u0161io pritisak da se provede sna\u017enije ure\u0111enje agencijskog rada u koalicijskom sporazumu nove njema\u010dke vlade.<\/p>\n
Ako i\u0161ta, njema\u010dki model pokazuje jedno: neuravnote\u017eene reforme tr\u017ei\u0161ta rada vode u krivom smjeru. Glavni razlog zbog kojeg Njema\u010dka ostvaruje dobre rezultate jest sna\u017eno socijalno partnerstvo i radni\u010dka participacija.\u201c – izjavila je Annelie Buntenbach, \u010dlanica Izvr\u0161nog odbora Njema\u010dkog saveza sindikata (DGB).<\/p>\n
Savez samostalnih sindikata Hrvatske podsje\u0107a kako je i Europska komisija u svom nedavnom izvje\u0161taju \u201eEkonomski i socijalni trendovi u Europi 2013.\u201c upozorila na negativne posljedice proma\u0161enih politika fleksibilizacije. Ne pristajemo da proma\u0161aje biv\u0161ih vlada, posljedice enormne plja\u010dke dru\u0161tvenog bogatstva i krize snose radnici. Moderna ekonomija postaje sve globaliziranija i dinami\u010dnija \u2013 ali za\u0161to se predstavlja kao normalno da bi rizik poslovanja u takvim uvjetima trebali, sni\u017eavanjem pla\u0107a i uvjeta rada, pla\u0107ati radnici, a ne poslodavci koji su u tom odnosu ja\u010da strana i iz njega izvla\u010de profit? A one koji uspore\u0111uju hrvatsko i njema\u010dko radno zakonodavstvo pozivamo da prije razmisle po\u0161tuju li se zakoni jednako u Hrvatskoj kao i u Njema\u010dkoj. Je li i u toj zemlji, s kojom se odjednom tako volimo uspore\u0111ivati, mogu\u0107e da radnik odradi svoj posao, a za to ne primi pla\u0107u?<\/p>\n
Njema\u010dki savez sindikata (Deutscher Gewerkschaftsbund, DGB) krovna je organizacija osam sindikata, koji organiziraju vi\u0161e od 6 milijuna \u010dlanova. DGB je \u010dlan Europske konfederacije sindikata (ETUC) i Me\u0111unarodne konfederacije sindikata (ITUC).<\/p>\n