NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI
\nSAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE
\nMATICA HRVATSKIH SINDIKATA
\nHRVATSKA UDRUGA RADNI\u010cKIH SINDIKATA
\nUDRUGA RADNI\u010cKIH SINDIKATA HRVATSKE<\/p>\n
Zagreb, 27. sije\u010dnja 2014.<\/p>\n
ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA
\nHRVATSKOG SABORA<\/p>\n
<\/p>\n
PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG ZAKONA O ZA\u0160TITI NA RADU<\/p>\n
Po\u0161tovane zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora,<\/p>\n
Na po\u010detku \u017eelimo naglasiti da su stru\u010dnjaci sindikalnih sredi\u0161njica formalno bili uklju\u010deni u tripartitnu radnu skupinu za izradu prijedloga Zakona o za\u0161titi na radu, no niti jedna njihova primjedba ili prijedlog nije usvojen. \u0160tovi\u0161e, u nekoliko slu\u010dajeva u kojima su socijalni partneri (sindikalne sredi\u0161njice i HUP) uspjeli posti\u0107i dogovor, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ih je, kao predlagatelj Zakona, jednostrano odbilo. Stoga smo prisiljeni obratiti vam se neposredno s op\u0107im komentarom o\u010dekivanih u\u010dinaka Zakona, kao i s primjedbama na pojedine \u010dlanke.<\/p>\n
Iako je javna rasprava provedena, predlagatelj Zakona nije objavio izvje\u0161\u0107e o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u niti procjenu u\u010dinaka propisa.<\/p>\n
Zakon koji stoji pred vama korak je unatrag u odnosu na ulogu radni\u010dkih predstavnika za za\u0161titu na radu kao i u odnosu na samu ulogu sindikata. Izjavu MRMS-a kako je ova Vlada predstavnik svih gra\u0111ana, a ne (samo) sindikata posve je besmislena u uvjetima kada se zna da je rije\u010d o za\u0161titi zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu (a ne na ulici\u2026)! Stoga dopisu prila\u017eemo i prijevod studije Europskoga sindikalnog instituta\/ETUI pod nazivom \u201eUtjecaj povjerenika za\u0161tite na radu na zdravlje na radu\u201c. Vjerojatno ne\u0107ete imati vremena pro\u010ditati je u cijelosti, ali apeliramo da pro\u010ditate makar dijelove istra\u017eivanja koji govori kako je prevencija puno uspje\u0161nija, a broj povreda na radu zna\u010dajno manji kod poslodavaca kod kojih djeluju povjerenici za za\u0161titu na radu, a posebice u slu\u010dajevima kada ti povjerenici imaju stru\u010dnu, organizacijsku, edukacijsku i svaku drugu pomo\u0107 sindikata. Ili pro\u010ditajte makar dio pod nazivom \u201ePoliti\u010dari i op\u0107a dr\u017eava\u201c!<\/p>\n
U skladu s re\u010denim, moramo naglasiti kako nam je posve neprihvatljiva namjera predlagatelja da u sastavu Nacionalnog vije\u0107a za za\u0161titu na radu (\u010dlanak 5.), predstavnici radnika i poslodavaca budu podzastupljeni u odnosu na broj \u010dlanova koje predla\u017ee i imenuje Vlada RH. Ako nam je zajedni\u010dki interes razvoj zdravlja i sigurnosti na radu, a poslodavci i sindikati imaju i dodatnu odgovornost u provedbi Zakonu i u nadzoru nad njegovom provedbom, tada o\u010dekujemo i ravnopravno sudjelovanje u ovom tijelu koje ima, ili bi trebalo imati, savjetodavnu ulogu prema izvr\u0161noj i zakonodavnoj vlasti.<\/p>\n
Neprihvatljive su nam izmjene u postupku izbora i imenovanja povjerenika radnika za za\u0161titu na radu (\u010dlanak 70.):<\/p>\n
\u010clanak 69. va\u017ee\u0107eg Zakona o za\u0161titi na radu glasi:<\/p>\n
\u201e1) Kod poslodavca radnici izme\u0111u sebe biraju ili imenuju povjerenika radnika za za\u0161titu na radu. Broj povjerenika radnika za za\u0161titu na radu, izbor i njihov mandat utvr\u0111uje se u skladu s odredbama Zakona o radu kojim su ure\u0111ena pitanja izbora radni\u010dkog vije\u0107a vode\u0107i ra\u010duna o zastupljenosti svih dijelova procesa rada.<\/p>\n
(2) Bez obzira na broj radnika povjerenik \u0107e biti izabran ili imenovan svagdje gdje to zahtijevaju uvjeti rada (pove\u0107ana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). Za povjerenika za\u0161tite na radu mo\u017ee biti izabrana, odnosno imenovana osoba koja radi u takvim uvjetima odnosno na izdvojenom mjestu rada.<\/p>\n
(3) Sindikat ili sindikati mogu pod uvjetima iz stavka 2. ovoga \u010dlanka imenovati povjerenika za za\u0161titu na radu ukoliko je to predvi\u0111eno kolektivnim ugovorom.<\/p>\n
(4) Imenovani sindikalni povjerenik za za\u0161titu na radu u pravima i obvezama u potpunosti se izjedna\u010dava s izabranim povjerenikom.<\/p>\n
(5) Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano ili imenovano vi\u0161e povjerenika oni izme\u0111u sebe biraju ili imenuju svog koordinatora.\u201c<\/p>\n
Prema odredbi \u010dlanka 1. stavak 3. okvirne Direktive 89\/391\/EEZ o za\u0161titi na radu odredba \u010dlanka 77. va\u017ee\u0107eg Zakona o za\u0161titi na radu predstavlja ste\u010dena prava, odnosno \u201epostoje\u0107e nacionalne odredbe\u201c kako ih zove Direktiva. \u010clanak 1. stavak 3. Direktive glasi: \u201eOva Direktiva ne treba dovoditi u pitanje postoje\u0107e ili budu\u0107e nacionalne odredbe i odredbe Zajednice koju su povoljnije za za\u0161titu sigurnosti i zdravlja radnika na radu\u201c. Tako\u0111er je u preambuli te Direktive, kao i Direktive 92\/85\/EEZ navedeno: \u201eBudu\u0107i da ova Direktiva ne opravdava smanjivanje ve\u0107 postignute razine za\u0161tite u pojedinim dr\u017eavama \u010dlanicama, dr\u017eave \u010dlanice su se, u skladu s Ugovorom, obvezale pobolj\u0161avati uvjete na tom podru\u010dju i uskla\u0111ivati ih, istovremeno odr\u017eavaju\u0107i ve\u0107 postignuta pobolj\u0161anja.\u201c<\/p>\n
Nadalje, \u010dlankom 3. Konvencije MOR-a br. 135. o za\u0161titi predstavnika radnika u poduze\u0107u i pogodnostima koje bi im trebalo osigurati, propisano je da se izraz \u201epredstavnici radnika\u201c odnosi na osobe koje su priznate kao takve nacionalnim zakonima ili praksom, bez obzira jesu li oni sindikalni predstavnici (predstavnici koje su imenovali ili izabrali sindikati ili \u010dlanovi tih sindikata) ili predstavnici koje biraju svi radnici. \u010clankom 5. iste Konvencije propisuje se obveza poduzimanja mjera kojim \u0107e se osigurati da se postojanje izabranih predstavnika ne koristi za slabljenje polo\u017eaja zainteresiranih sindikata ili njihovih predstavnika.<\/p>\n
Izbor ili imenovanje povjerenika<\/p>\n
\u010clanak 71.<\/p>\n
Dodaje se novi stavak 4. i st. 5. koji glasi:<\/p>\n
(4) Ako radnici nisu izabrali povjerenike radnika za za\u0161titu na radu, sindikat mo\u017ee imenovati povjerenike za\u0161tite na radu, pri \u010demu se broj povjerenika i mandat utvr\u0111uju u skladu s odredbama stavka 2. i 3. ovoga \u010dlanka.<\/p>\n
(5) Ako kod poslodavca djeluje vi\u0161e sindikata, a sindikati ne postignu sporazum o povjerenicima radnika za za\u0161titu na radu, na odgovaraju\u0107i na\u010din primijenit \u0107e se odredbe Zakona o radu o izborima za radni\u010dko vije\u0107e.<\/p>\n
Sada\u0161nji stavak 4. postaje stavak 6. uz to da se iza rije\u010di \u201e……….. kod poslodavca izabrano dodaje rije\u010d ili imenovano, vi\u0161e povjerenika …..\u201c<\/p>\n
Tra\u017eimo da se Zakonom cjelovito definira pojam ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u svezi sa radom. U suprotnom, nastaje pravna praznina koja vodi u pravnu nesigurnost svih radnika. U tom smislu smatramo pogre\u0161nim pozivanje na odredbe o obveznom zdravstvenom osiguranju, jer se njima ure\u0111uju prava iz tog sustava, a nikako pitanje za\u0161tite na radu.<\/p>\n
Prijedlogom Zakona se samo djelomi\u010dno ure\u0111uje podru\u010dje stresa na radu ili u vezi s radom (\u010dlanak 51. i 52.). Tra\u017eimo da se Zakonom ovo podru\u010dje uredi potpuno i smisleno, te da se pro\u0161iri na pitanje uznemiravanja i nasilja na radnom mjestu s obzirom da isto proizlazi iz pravne ste\u010devine EU, kao i obveza provo\u0111enja prevencije stresa.<\/p>\n
Cijela gore navedena problematika bila je ure\u0111ena Prijedlogom zakona koji je bio na javnoj raspravi te nije jasno za\u0161to su predmetne odredbe Prijedloga zakona izmijenjene i tko je tra\u017eio izmjene. Kao \u0161to je navedeno, izvje\u0161taj o provedenom postupku savjetovanja sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u nije dostupan.<\/p>\n
Protivimo se dono\u0161enju predlo\u017eenog Zakona bez provedbenih propisa, a posebno u roku od 90 dana koji se ostavlja ministru za dono\u0161enje tih akata, jer se bez njih ne mo\u017ee utvrditi doseg i posljedice Zakona. Naime, na upozoravanje kako provedbeni propisi (pravilnici) u ogromnoj mjeri utje\u010du na obveze i prava te sam sadr\u017eaj za\u0161tite na pravu te kako se bez istih ne mo\u017ee u cjelini sagledati doseg Zakona, predlagatelj je prvo odgovarao kako \u0107e pravilnici biti izra\u0111eni paralelno sa Zakonom, da bi zatim pomaknuo rok na 30 dana od dana dono\u0161enja Zakona, a na kraju, kako je vidljivo, taj rok pomaknuo na 90 dana, \u0161to smatramo neprihvatljivim.<\/p>\n
U nastavku iznosimo primjedbe na Prijedlog zakona o za\u0161titi na radu po pojedinim \u010dlancima, kako slijedi:<\/p>\n
\u010clanak 20. \u2013 ugovaranje obavljanja poslova za\u0161tite na radu<\/p>\n
Direktiva Vije\u0107a 89\/391\/EEZ od 12. lipnja 1989. godine ne razlikuje malog, srednjeg i velikog poslodavca po pitanju ugovaranja poslova za\u0161tite na radu sa ovla\u0161tenom osobom (vanjskom slu\u017ebom), stoga predla\u017eemo u stavku 2. brisati rije\u010di \u201eili s ovla\u0161tenom osobom\u201c.<\/p>\n
\u010clanak 25. \u2013 odgovornost poslodavca<\/p>\n
Predla\u017eemo u stavku 1. uz ozljedu na radu i profesionalnu bolest, dodati i bolest u vezi s radom. Bolest u vezi s radom je bolest koja ima vi\u0161e uzro\u010dnika, od kojih je jedan \u0161tetnost s radnog mjesta, koja sama ne mo\u017ee uzrokovati tu bolest, ali uz djelovanje ostalih uzro\u010dnika mo\u017ee dovesti do pojave bolesti, ili ubrzati odnosno pogor\u0161ati postoje\u0107u bolest. Dakle, poslodavac je odgovoran za uzro\u010dnika s radnog mjesta. Odgovornost poslodavca na isti je na\u010din ure\u0111ena i trenutno va\u017ee\u0107im Zakonom o za\u0161titi na radu.<\/p>\n
\u010clanak 32. – obavje\u0161\u0107ivanje<\/p>\n
Predla\u017eemo u stavku 6. rok od \u0161est mjeseci zamijeniti rokom od tri mjeseca radi horizontalnog uskla\u0111enja sa obvezom obavje\u0161\u0107ivanja radni\u010dkog vije\u0107a prema odredbama Zakona o radu. Naime, nije logi\u010dno da se povjerenik radnika za za\u0161titu na radu obavje\u0161tava svakih \u0161est mjeseci, a radni\u010dko vije\u0107e svaka tri mjeseca, ako se nekoga treba \u010de\u0161\u0107e obavje\u0161tavati o stanju za\u0161tite na radu i planiranim aktivnostima u narednom izvje\u0161tajnom razdoblju, onda je to povjerenik radnika za\u0161tite na radu, \u010dija je jedina i uloga brinuti se o pitanjima za\u0161tite na radu.<\/p>\n
Predla\u017eemo da se stavak 7. dopuni sa rije\u010di \u201eskupna ozljeda\u201c radi uskla\u0111enja sa stavkom 8.<\/p>\n
\u010clanak 33. – savjetovanje<\/p>\n
U stavku 2. se navodi da se poslodavci kod kojeg radnici nemaju pravo birati povjerenika radnika za za\u0161titu na radu, savjetuju sa radnicima. Nije jasno koji to radnici nemaju pravo birati povjerenika radnika za za\u0161titu na radu kada je to propisano odredbom \u010dlanka 70.<\/p>\n
\u010clanak 40. \u2013 posebna za\u0161tita na radu radnika kojima je utvr\u0111ena smanjena radna sposobnost ili su izlo\u017eeni neposrednom riziku od smanjenja radne sposobnosti<\/p>\n
U stavku 2. istog \u010dlanka se spominje radno mjesto, a ono nije definirano pojmovnikom iz \u010dlanka 2. Prijedloga Zakona. Predlagatelj je odbijao zahtjev socijalnih partnera za definicijom radnog mjesta s obrazlo\u017eenjem kako isto nije terminologija Zakona o radu, ali u Prijedlog Zakona o za\u0161titi na radu, takav izraz se ipak spominje te predla\u017eemo urediti to pitanje.<\/p>\n
\u010clanak 43. \u2013 nadzorni ure\u0111aji kao sredstvo za\u0161tite na radu<\/p>\n
U stavku 5. brisana je rije\u010d \u201esudska\u201c \u010demu se protivimo. Ukidanjem mogu\u0107nosti da suglasnost radni\u010dkog vije\u0107a odnosno sindikalnog povjerenika koji ima sva prava i obveze radni\u010dkog vije\u0107a nadomjesti sudska odluka ograni\u010dava se pravo na pristup sudu, ukida se pravo na izbor ho\u0107e li \u0107e tu odluku nadomjestiti sudska ili arbitra\u017ena odluka, name\u0107e se postupak arbitra\u017ee koji je skup i kojeg \u0107e provoditi arbitri, \u010dija neovisnost se ne mo\u017ee usporediti sa neovisno\u0161\u0107u pravosudne vlasti. Isto tako, postavlja se pitanje tko su arbitri i postoje li uvjeti za imenovanje arbitara za rje\u0161avanje takvih sporova, sno\u0161enje tro\u0161kova arbitra\u017ee te se dovodi u pitanje provedivost takve odredbe.<\/p>\n
Predla\u017eemo da se zakonom uredi pitanje hitnog postupanja suda u ovakvim slu\u010dajevima.<\/p>\n
\u010clanak 63. \u2013 provo\u0111enje zdravstvene za\u0161tite radnika<\/p>\n
Stavak 4. i 5. dopuniti na na\u010din da u provedbi zdravstvene za\u0161tite i pristupu na radno mjesto sudjeluju i stru\u010dnjaci zavoda nadle\u017enog za za\u0161titu zdravlja i sigurnost na radu.<\/p>\n
\u010clanak 69. \u2013 obveza suradnje<\/p>\n
Predla\u017ee se brisati stavak 2. jer se na ovakav na\u010din ostavlja mogu\u0107nost da radnici snose tro\u0161kove u vezi sa primjenom pravila za\u0161tite na radu, iako je to \u010dlankom 17. stavak 6. propisano kao isklju\u010diva obveza poslodavca.<\/p>\n
\u010clanak 75. \u2013 zajedni\u010dko radili\u0161te<\/p>\n
Ovim nije propisano tko podnosi prijavu, kojem se tijelu podnosi prijava i u kojem roku.<\/p>\n
\u010clanak 83. \u2013 osnivanje i nadle\u017enost Zavoda za za\u0161titu na radu<\/p>\n
Stavkom 7. je propisano kako \u0107e ministar pravilnikom propisati obvezu, na\u010dine, postupke, rokove, vrste podataka koje \u0107e se dostavljati zavodu. Mi\u0161ljenja smo da se pravilnikom ne mogu propisivati obveze. Obveze moraju biti propisane zakonskim aktom, a pravilnikom se mo\u017ee propisati samo provedba obveze propisane zakonom (sadr\u017eaj izvje\u0161taja, rokovi i sl). S obzirom da se namjerava uspostaviti Data Collector, kao sredi\u0161nji centralni sustav za obradu podataka iz samog Zakona mora biti jasno tko, kome i kakve podatke dostavlja.<\/p>\n
\u010clanak 92. \u2013 ostale mjere u provedbi nadzora<\/p>\n
\u010clankom 92. je propisano da inspektor rada mo\u017ee usmenim rje\u0161enje u zapisniku narediti poslodavcu poduzimanje odre\u0111enih mjera. Predla\u017eemo da se inspektori rada obvezu na dono\u0161enje usmenog rje\u0161enja kako bi se izbjegao subjektivitet u dono\u0161enju tih rje\u0161enja, a i smanjio prostor zlouporaba, te da se propi\u0161u kazne u slu\u010daju nepo\u0161tivanja rje\u0161enja inspektora rada.<\/p>\n
Predsjednici sredi\u0161njica:<\/p>\n
Kre\u0161imir Sever, NHS, v.r.
\nMladen Novosel, SSSH, v.r.
\nVilim Ribi\u0107, MHS, v.r.
\nOzren Matija\u0161evi\u0107, HURS, v.r.
\nDamir Jaku\u0161, URSH, v.r.
\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE MATICA HRVATSKIH SINDIKATA HRVATSKA UDRUGA RADNI\u010cKIH SINDIKATA UDRUGA RADNI\u010cKIH SINDIKATA HRVATSKE Zagreb, 27. sije\u010dnja 2014. ZASTUPNICAMA I ZASTUPNICIMA HRVATSKOG SABORA PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG ZAKONA O ZA\u0160TITI NA RADU Po\u0161tovane zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, Na po\u010detku \u017eelimo naglasiti da su stru\u010dnjaci sindikalnih sredi\u0161njica formalno bili uklju\u010deni u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[5],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3297"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3297"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3297\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3298,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3297\/revisions\/3298"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3297"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3297"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}