Krajem godine obi\u010dno se svode ra\u010dunice o svemu u\u010dinjenom tijekom iste. Postavljamo pitanja kakva nam je godina bila, dali se ispunilo o\u010dekivano i dali su se otvorile nove mogu\u0107nosti, koje \u0107e donijeti nove prilike za daljnji razvoj u nastupaju\u0107oj godini.<\/p>\n
No na \u017ealost, mi se ne mo\u017eemo uvjeriti da nam je stvarnost dobra, ali bojimo se da ni budu\u0107nost ne\u0107e biti blistava i ona nam je zamagljena i tmurna.<\/p>\n
Danas su \u010desti alibiji za neu\u010dinjeno, ili ne\u0161to lo\u0161e u\u010dinjeno, globalna ekonomska kriza, lo\u0161e prilike u okru\u017eenju, no sve to se lako demantira kada se dublje sagledaju konkretni potezi koje vidimo u praksi.<\/p>\n
Osim \u0161to smo se cijele protekle godine naslu\u0161ali medijskih hvalospjeva o poslovnim potezima i uspjesima, investicijskom bumu , rezultatima restrukturiranja, kraj godine obilje\u017eilo je ka\u0161njenje sa isplatom pla\u0107e radnicima, i to je bilo popra\u0107eno sa vrlo \u0161turim obja\u0161njenjem o uzroku istog.<\/p>\n
Restrukturiranje H\u017d Infrastrukture provodi se od samog po\u010detka bez uklju\u010divanja socijalnih partnera, i to je temeljni razlog \u0161to ne mo\u017eemo prihvatiti na\u010din na koji se taj proces provodi, a jedini cilj tog procesa je isklju\u010divo u smanjenju broja zaposlenih.<\/p>\n
Proces se u mnogo puta do sada svodio samo na poku\u0161aj rje\u0161avanja pro\u0161lih dugova, smanjenje tro\u0161kova, ali samo smanjenjem broja zaposlenika u svrhu pobolj\u0161anja poslovnih rezultata.<\/p>\n
Restrukturiranje nema za cilj samo otpu\u0161tanje radnika ili smanjenje broja radnika nego ima za cilj cjelovitog preoblikovanje poduze\u0107a na temelju osmi\u0161ljenih i definiranih poslovnih i organizacijskih procesa.<\/p>\n
Svo\u0111enje organizacijske terapije samo na otpu\u0161tanje ili smanjenje zaposlenika, predstavlja potpuni proma\u0161aj.<\/p>\n
Zapo\u010delo je neshvatljivom odlukom uprave o izdvajanju temeljne djelatnosti gra\u0111enja i odr\u017eavanja pruga , a zavr\u0161iti \u0107e vjerovatno u ishitrenoj privatizacji dru\u0161tva u koje smo tu djelatnost prenijeli.<\/p>\n
Ponoviti \u0107emo , upravljanje i gospodarenje \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije, tj. sigurnog, urednog i nesmetanoga odvijanja \u017eeljezni\u010dkog prometa te njezinoga odr\u017eavanja, tehnolo\u0161koga unapre\u0111enja i razvoja.<\/p>\n
Osnovna funkcija Upravitelja \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom je izgradnja \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, odr\u017eavanje i osuvremenjivanje \u017eeljezni\u010dke infrastrukture, a sve u cilju ostvarivanja tehni\u010dko-tehnolo\u0161koga jedinstva i interoperabilnosti. To se mo\u017ee realizirati jedino postizanjem zahtjevne razine u\u010dinkovitosti pruga. Tehni\u010dka specifikacija za interoperabilnost su strukturni ili funkcionalni podsustavi s ciljem ispunjavanja osnovnih zahtjeva za postizanjem jedinstvenog tehni\u010dko-tehnolo\u0161koga funkcioniranja svih podsustava.<\/p>\n
Smatramo se obveznim zato da na svojim stranicama javno govorimo i vi\u0161e puta, o na\u0161im neslaganjima sa na\u010dinom upravljanja \u017eeljezni\u010dkom infrastrukturom , posebice s obzirom na predlo\u017eene modele organizacije rada i sistematizacije radnih mjesta . Izdvajanje organizacijskog dijela odr\u017eavanja i gra\u0111enja pruga iz dru\u0161tva koje se u budu\u0107nosti misli i privatizirati svakako ne\u0107e osigurati u kona\u010dnici isplativost i ve\u0107u produktivnost , jer \u0107e dovesti do rascjepkanosti tehni\u010dko tehnolo\u0161koga procesa i gubitka osnovne funkcije razvoja \u017eeljezni\u010dke infrastrukture.<\/p>\n
Ne vidimo utemeljenost u poslovnoj logici uprave da je ekonomski opravdano izdvojiti poslove odr\u017eavanja i gra\u0111enja , da bi onda te iste poslove po vi\u0161oj cijeni ugovarali , kako je to bila uobi\u010dajena praksa dosada\u0161njeg poslovanja , sa ovisnim dru\u0161tvima.<\/p>\n
U \u017eeljezni\u010dkom sustavu gdje je sigurnost prometa na primarnom mjestu i za koju upravitelj infrastrukturom uz \u017eeljezni\u010dkog prijevoznika i odgovara , organizacijski lo\u0161e postavljena funkcionalna struktura odr\u017eavanja infrastrukture mo\u017ee imati dalekose\u017ene posljedice.<\/p>\n
Projekti o kojima se Uprava voli hvaliti, zapo\u010deti su u nekim drugim vremenima,sada su potrebni novi ,koji su ve\u0107 trebali biti pripremljeni i za njih raspisani natje\u010daji, kako bismo na temelju istih mogli pravovremeno povu\u0107i \u0161to vi\u0161e sredstava iz strukturnih fondova koji su nam na raspolaganju. No bojimo se da smo za to nepripremljeni i da \u0107e se propustiti prilika za ekonomski razvoj . A za to \u0107e isto netko trebati odgovarati.<\/p>\n
Zabrinuti smo \u0161to do danas nije donesena i Strategija prometnog razvitka, za \u0161to je, po nama, odgovornost na strani ministarstva.<\/p>\n
Kraj godine donio je jo\u0161 jednu novu organizaciju dru\u0161tva , sa dodatnim smanjenjem broja zaposlenih. Novost u istoj je to \u0161to su organizacijski spojene regije odr\u017eavanja i prometa.<\/p>\n
Kakve \u0107e nam i dali \u0107e nam pomake donijeti vrijeme \u0107e pokazati.<\/p>\n
Nama je glavni cilj na kojem inzistiramo i koji tra\u017eimo od Uprave i za \u0161to tra\u017eimo njihovu odgovornost , postizanje i odr\u017eavanje \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e i stabilnije razine zaposlenosti radnika H\u017d Infrastrukture. A za to je potrebna sigurno druga\u010dija metodologija upravljanja i vi\u0161e upravlja\u010dkih znanja.<\/p>\n
Sindikat infrastrukture H\u017d-a<\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Krajem godine obi\u010dno se svode ra\u010dunice o svemu u\u010dinjenom tijekom iste. Postavljamo pitanja kakva nam je godina bila, dali se ispunilo o\u010dekivano i dali su se otvorile nove mogu\u0107nosti, koje \u0107e donijeti nove prilike za daljnji razvoj u nastupaju\u0107oj godini. No na \u017ealost, mi se ne mo\u017eemo uvjeriti da nam je stvarnost dobra, ali bojimo […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[5],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3209"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3209"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3209\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3210,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3209\/revisions\/3210"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3209"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3209"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3209"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}