![\"\"](\"http:\/\/www.mppi.hr\/UserDocsImages\/TEN-T%204%20-%20Copy.jpg\")
<\/a><\/div>\nPodsjetimo, na razini Vije\u0107a EU rasprava o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vije\u0107a o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) te o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vije\u0107a o smjernicama Europske unije za razvitak Transeuropske prometne mre\u017ee, zapo\u010dela je u o\u017eujku 2012. godine, a rok dono\u0161enja Uredbe bio je zadan za kraj 2013. Republika Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju u prosincu 2011. godine stekla pravo sudjelovanja u statusu aktivnog promatra\u010da u radu radnih skupina Vije\u0107a Europske unije pa tako i radnih skupina\u00a0 u kojima su se vodili razgovori o prijedlozima predmetnih uredbi. Vlada je 12. prosinca 2012. donijela Odluku kojom je definirala hrvatski prijedlog prometnih pravaca koji bi dono\u0161enjem Uredbe bili uklju\u010deni u transeuropsku prometnu mre\u017eu.Ju\u010dera\u0161njom odlukom definirano je devet koridora<\/strong> Osnovne prometne mre\u017ee EU <\/strong>kao okosnica za spajanje 94 glavne europske luke i 38 klju\u010dnih zra\u010dnih luka sa \u017eeljeznicom i cestama u glavnim gradovima europskih zemalja (Luka Rijeka i zagreba\u010dka zra\u010dna luka su me\u0111u njima), te razvoj 15 tisu\u0107a kilometara \u017eeljezni\u010dke infrastrukture kapacitirane na postizanje zadovoljavaju\u0107ih brzina za putni\u010dke i teretne vlakove, kao i\u00a0 35 grani\u010dnih prijelaza. Tih devet koridora prioritet su prometne politike Europske unije zbog \u010dega je ustanovljen dodatni financijski fond u vrijednosti od 26 milijardi eura pod nazivom CEF (Connecting Europe Facility)<\/em>iz kojeg dr\u017eave \u010dlanice, osim iz postoje\u0107ih strukturnih i kohezijskog fonda, tako\u0111er mogu financirati projekte na tim koridorima temeljem natje\u010daja koje \u0107e raspisivati Europska komisija.Devet koridora su: Balti\u010dko-jadranski, Sjeverno more \u2013 Baltik, Mediteranski, Bliski istok \u2013 Isto\u010dni Mediteran, Skandinavsko-mediteranski, Rajnsko – alpski, Atlantski, Sjeverno more \u2013 Mediteran, Rajna \u2013 Dunav. Svaki od njih mora uklju\u010divati tri vrste prometne infrastrukture, prolaziti kroz tri dr\u017eave \u010dlanice i dva grani\u010dna prijelaza. Koridori Osnovne prometne mre\u017ee ne prolaze kroz dr\u017eave koje nisu \u010dlanice Europske unije, osim u iznimnim slu\u010dajevima kada dr\u017eava predstavlja usko grlo prometnoj povezanosti dr\u017eava \u010dlanica (primjerice \u0160vicarska ili plovni put Dunava kroz Srbija). Istodobno, podrazumjeva se postojanje multimodalnog prometa na koridoru.<\/p>\n\n
Hrvatska se nalazi na dva koridora Osnovne prometne mre\u017ee, na Mediteranskom koridoru i na Rajna-Dunav koridoru. Mediteranski koridor<\/strong> povezuje jug Iberijskog poluotoka, preko \u0161panjolske i francuske mediteranske obale prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u Sloveniju i dalje prema ma\u0111arsko-ukrajinskoj granici. Rije\u010d je o cestovnom i \u017eeljezni\u010dkom koridoru<\/strong>, a njegov sastavni dio je i pravac Rijeka-Zagreb-Budimpe\u0161ta <\/strong>(\u017eeljezni\u010dki i cestovni pravac koji se kod nas uvrije\u017eio pod nazivom Vb koridor). Na Mediteranski koridor nastavlja se cestovni i \u017eeljezni\u010dki pravac Zagreb-Slovenija, za koji se kod nas uvrije\u017eio naziv X koridor. Preko toga koridora Hrvatska \u0107e biti spojena i na Balti\u010dko-jadranski koridor<\/strong>, koji ide od Balti\u010dkog mora kroz Poljsku, preko Be\u010da i Bratislave do sjeverne Italije. Koridor Rajna-Dunav je rije\u010dni pravac<\/strong> koji povezuje Strasbourg, Frankfurt, Be\u010d, Bratislavu, Budimpe\u0161tu, odakle se jedan dio ra\u010dva prema Rumunjskoj, a drugi ide Dunavom izme\u0111u Hrvatske i Srbije i dalje na Crno more, a kod nas se uvrije\u017eio pod nazivom VII koridor.<\/p>\nOsnovnu prometnu mre\u017eu EU ne \u010dine samo koridori nego i prometna infrastruktura dr\u017eava \u010dlanica koja ne udovoljava kriterijima za uvr\u0161tavanje u koridore, ali je projekte mogu\u0107e aplicirati za financiranje iz europskih fondova.\u00a0 Koridori su dio Osnovne prometne mre\u017ee za koje postoji mogu\u0107nost paralelnog apliciranja i iz CEF-a i iz strukturnih fondova. Osnovna prometna mre\u017ea dio je Sveobuhvatne prometne mre\u017ee, koja uklju\u010duje kompletnu prometnu infrastrukturu<\/p>\n
Europske unije. Unaprje\u0111enje Osnovne prometne mre\u017ee Europska unija planira do 2030., a Sveobuhvatne do 2050. godine s ciljem potpune pokrivenosti EU i dostupnosti svih regija.<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/www.mppi.hr\/UserDocsImages\/w%20ten-t-corridor-map-2013.jpg\")
<\/p>\n
Tako je hrvatska Vlada lani u prosincu svojom Odlukom definirala i hrvatsku Osnovnu i Sveobuhvatnu prometnu mre\u017eu. Kao Osnovna prometna mre\u017ea definirani su cestovni pravci od dr\u017eavne granice s Republikom Ma\u0111arskom preko Osijeka prema Bosni i Hercegovini, te od Metkovi\u0107a do Plo\u010da\u00a0 (tzv. koridor Vc) te autoceste mora od Rijeke i Plo\u010da kao i cesta uzdu\u017e jadranske obale (tzv. Jadransko-jonski pravac). Sukladno metodologiji TEN-T-a Jadransko-josnki pravac nije mogao postati koridor Osnovne prometne mre\u017ee EU budu\u0107i nije <\/strong>multimodalan i ve\u017ee se na zemlje koje nisu \u010dlanice EU. Me\u0111utim, svi navedeni pravci dio su Osnovne prometne mre\u017ee EU i u financijskom smislu nema razloga da se projekti ne apliciraju za europske fondove. Upravo ti projekti na tim pravcima definirat \u0107e se kroz Operativni program za budu\u0107e razdoblje od 2014. do 2020.<\/p>\nPreuzeto sa:\u00a0http:\/\/www.mppi.hr\/default.aspx?id=10391<\/em><\/address>\n<\/div>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"ZAGREB, 18.10.2013. Na ju\u010dera\u0161njem skupu pod nazivom \u201eTEN-T Days\u201c u gradu Talinu u Estoniji, Europska komisija i ministri prometa zemalja \u010dlanica Europske unije donijeli su kona\u010dnu odluku o smjernicama nove prometne politike EU. Rije\u010d je Uredbi koja je polazi\u0161te za do sada najtemeljitiju reformu infrastrukturne politike, a kojom se \u017eeli povezati postoje\u0107a rascjepkana mre\u017ea europskih […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[41],"tags":[47],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3061"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3061"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3061\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3064,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3061\/revisions\/3064"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3061"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3061"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3061"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"http:\/\/www.mppi.hr\/UserDocsImages\/T-NT%20mreza%2024-10_13.jpg\")
<\/a><\/div>\n