{"id":2889,"date":"2013-06-30T21:40:03","date_gmt":"2013-06-30T20:40:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.sihz.hr\/?p=2889"},"modified":"2013-07-02T07:14:59","modified_gmt":"2013-07-02T06:14:59","slug":"dobrodosla-u-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/sihz.hr\/?p=2889","title":{"rendered":"30.06.2013. – Dobrodo\u0161la u EU!"},"content":{"rendered":"

Autor: Verica Spasovska, DW<\/em><\/p>\n

Ulazak Hrvatske je va\u017ean i pravilan korak za obje strane a proces pro\u0161irenja EU-a treba i\u0107i dalje, smatra u svom komentaru Verica Spasovska, glavna urednica Deutsche Wellea za srednju i jugoisto\u010dnu Europu.<\/p>\n

\u201eDobrodo\u0161la, Hrvatska, u Europsku uniju. Dobro je \u0161to Unija od 1. srpnja prima novu \u010dlanicu u svoje redove\u201c\u201c Da je sada 2004. godina, kada je u Uniju uz veliko slavlje primljeno deset novih \u010dlanica, ova srda\u010dna dobrodo\u0161lica bi vjerojatno bila ne\u0161to \u0161to se podrazumijeva samo po sebi. Me\u0111utim, usred krize eura novo pro\u0161irenje unije popra\u0107eno je zabrinuto\u0161\u0107u i skepticizmom. \u201eJe li Hrvatska novi grob za milijarde eura?\u201c, glasio je nedavno populisti\u010dki naslov u listu Bild i tako pobudio nove strahove od procesa pro\u0161irenja. Neki Hrvatsku do\u017eivljavaju kao korumpiranu i nacionalisti\u010dki nastrojenu, kao dr\u017eavu u kojoj jo\u0161 uvijek vladaju, kao posljedica nedavne ratne pro\u0161losti, hladni odnosi sa Srbijom.<\/p>\n

Politi\u010dari u Hrvatskoj su svjesni da je splasnula euforija zbog pro\u0161irenja EU-a, te da \u0107e ulazak novih \u010dlanica prote\u0107i bez velike pompe i skoro neprimjetno. Politi\u010dka elita u Zagrebu pragmati\u010dno i trezveno konstatira da jo\u0161 dosta toga treba napraviti kako bi se dostigli standardi EU-a. To se prije svega odnosi na zaostalo gospodarstvo, na strukturalne reforme javne uprave i na borbu protiv korupcije.<\/p>\n

Me\u0111utim, ova opravdana samokritika ne smije u drugi plan staviti \u010dinjenicu da je Hrvatska proteklih godina ostvarila veliki napredak. Tako je Europska komisija nedavno pozitivnima ocijenila uspjehe u borbi protiv korupcije, \u0161to nije bio slu\u010daj sa Bugarskom i Rumunjskom, koje su ve\u0107 \u010dlanice Unije. Konstruktivna suradnja s Ha\u0161kim sudom isto je tako smatrana va\u017enim doprinosom ulasku u Uniju. Hrvatska je danas, za razliku od nacionalisti\u010dki obojenih prvih godina njene neovisnosti, otvorena, tolerantna i pravna dr\u017eava. Do svega toga ne bi ni do\u0161lo da nije bilo pristupnih pregovora. Tek je perspektiva \u010dlanstva u EU-u bila motor koji je pokrenuo reforme. Proces pristupanja EU-u bio je katalizator koji je ubrzao demokratizaciju te zemlje. To ne bi smjeli zaboraviti protivnici procesa pro\u0161irenja, kad ka\u017eu kako bi se Unija prvo trebala konsolidirati, a tek potom primati nove \u010dlanice.<\/p>\n

Osim toga, pro\u0161irenje Njema\u010dkoj donosi vi\u0161e koristi nego tro\u0161kova. Pokazalo se da je proces pro\u0161irenja imao pozitivne u\u010dinke na njema\u010dko izvozno orijentirano gospodarstvo. Nisu se ostvarila predvi\u0111anja da \u0107e to za posljedicu imati i juri\u0161 nezaposlenih na tr\u017ei\u0161ta rada u starim \u010dlanicama Unije.<\/p>\n

Ne treba ispustiti iz vida i odlu\u010duju\u0107i aspekt, koji je potpuno izvan ekonomskih razmi\u0161ljanja o prednostima i manama pro\u0161irenja. EU je i mirovni projekt, pokrenut kao odgovor na stravi\u010dne posljedice Drugog svjetskog rata. Strategija pro\u0161irenja Unije na dr\u017eave zapadnog Balkana je instrument za osiguranje mira na tim prostorima. Kod Hrvata jo\u0161 uvijek postoje \u017eiva sje\u0107anja na rat i oni poznaju krhkost mira. To iskustvo mo\u017ee oja\u010dati ideju ujedinjene Europe.<\/p>\n

Ulazak Hrvatske u EU je veliki korak i za njene susjede, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Hrvatska preuzima funkciju uzora drugim dr\u017eavama kandidatima i mo\u017ee biti motor pomirenja. Ulazak ove zemlje u EU stoga bi trebao biti ohrabrenje ostalim dr\u017eavama zapadnog Balkana da ne zapostavljaju reformske procese, \u010dak i ako je put ka Uniji dug i pun prepreka. Bundestag je svojom odlukom o davanju zelenog svjetla za po\u010detak pristupnih pregovora Srbiji uputio jasan signal. To je potvrda da se europska solidarnost ne zaustavlja na vanjskim granicama EU-a. Dobrodo\u0161lica Hrvatskoj stoga ne bi trebala biti zadnja koja je izre\u010dena.<\/p>\n

Izvor<\/strong>: http:\/\/www.business.hr\/dogadjaji\/dobrodosla-u-eu
\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ulazak Hrvatske je va\u017ean i pravilan korak za obje strane a proces pro\u0161irenja EU-a treba i\u0107i dalje, smatra u svom komentaru Verica Spasovska, glavna urednica Deutsche Wellea za srednju i jugoisto\u010dnu Europu.<\/p>\n

\u201eDobrodo\u0161la, Hrvatska, u Europsku uniju. Dobro je \u0161to Unija od 1. srpnja prima novu \u010dlanicu u svoje redove\u201c\u201c Da je sada 2004. godina, kada je u Uniju uz veliko slavlje primljeno deset novih \u010dlanica, ova srda\u010dna dobrodo\u0161lica bi vjerojatno bila ne\u0161to \u0161to se podrazumijeva samo po sebi. Me\u0111utim, usred krize eura novo pro\u0161irenje unije popra\u0107eno je zabrinuto\u0161\u0107u i skepticizmom. \u201eJe li Hrvatska novi grob za milijarde eura?\u201c, glasio je nedavno populisti\u010dki naslov u listu Bild i tako pobudio nove strahove od procesa pro\u0161irenja. Neki Hrvatsku do\u017eivljavaju kao korumpiranu i nacionalisti\u010dki nastrojenu, kao dr\u017eavu u kojoj jo\u0161 uvijek vladaju, kao posljedica nedavne ratne pro\u0161losti, hladni odnosi sa Srbijom.<\/p>\n

Politi\u010dari u Hrvatskoj su svjesni da je splasnula euforija zbog pro\u0161irenja EU-a, te da \u0107e ulazak novih \u010dlanica prote\u0107i bez velike pompe i skoro neprimjetno. Politi\u010dka elita u Zagrebu pragmati\u010dno i trezveno konstatira da jo\u0161 dosta toga treba napraviti kako bi se dostigli standardi EU-a. To se prije svega odnosi na zaostalo gospodarstvo, na strukturalne reforme javne uprave i na borbu protiv korupcije…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[5],"tags":[32],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2889"}],"collection":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2889"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2889\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2899,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2889\/revisions\/2899"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2889"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2889"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/sihz.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2889"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}