Posts Tagged obavijesti

9.12.2020. – Održani redovni izbori u SIHŽ-u

Dana 08. prosinca 2020. godine održana je u Zagrebu, sukladno odrednicama Statuta i donesenih zaključaka na prethodno održanim sjednicama djelatnosti na kojima su nazočili saborski zastupnici – predstavnici djelatnosti sjednica najvišeg tijela Sindikata.

Zastupnici Sabora sukladno Izmjenama Izbornih pravila koja su usvojena zbog usklađivanja izborne procedure sa važećim epidemiološkim mjerama radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID – 19 izabrali  su za naredno četverogodišnje razdoblje rukovodstvo sindikata.

Za predsjednika sindikata izabran je Slavko Proleta.

Za zamjenicu predsjednika sindikata izabrana je Mirjana Konjić.

Nadležno tijelo sindikata potvrdilo je i dopredsjednike sindikata zadužene za rad po djelatnostima, koji su prethodno izabrani od strane saborskih zastupnika (predstavnika djelatnosti) na prethodno održanim sjednicama djelatnosti:

Dopredsjednik sindikata zadužen za rad u građevinskoj djelatnosti održavanja je Dragan Gašpar, a zamjenik dopredsjednika je Tomislav Špoljarević.

Dopredsjednik sindikata zadužen za rad u djelatnosti održavanja SS i TK je Zdravko Kučinić, a zamjenik dopredsjednika je Darko Kos.

Dopredsjednik sindikata zadužen za rad u djelatnosti održavanja EEP-a je Željko Pribanić , a zamjenik dopredsjednika je Dalibor Dragočajac.

Na sjednici su potvrđeni i članovi Nadzornog odbora  i Statutarne komisije sindikata.

Na sjednici su podnesena i Izvješća o radu sindikata u proteklom razdoblju koja su jednoglasno usvojena.

Posebno izvješće podnio je predsjednik sindikata Slavko Proleta, a vezano je uz potpisivanje kriznog Kolektivnog ugovora za HŽ Infrastrukturu d.o.o., koji je sklopljen 28. svibnja 2020. godine i vrijedi do 28. veljače 2021. godine uz produženu primjenu 7 mjeseci.

SIHŽ smatra da se cijeli sustav cijena sata rada treba u novom procesu otvaranja kolektivnih pregovora rješavati na principu ujednačavanja cijena sata rada za radna mjesta istih uvjeta, složenosti poslova.

U nastavku sjednice pročitano je i Izvješće Nadzornog odbora sindikata o provedenom nadzoru financijskog poslovanja sindikata za razdoblje I-XI 2020. godine koje je jednoglasno usvojeno.

Jednoglasno je usvojen i Financijski plan poslovanja sindikata za 2021. godinu.

U daljnjim procesima koji su pred nama snaga sindikata svakako će se ogledati u njegovoj spremnosti da promptno reagira na sve događaje i postavljene zadaće koje će se nametati u narednom razdoblju, kao i činjenici da za to imamo spremne članove i educirane sindikalne povjerenike.

Sindikat infrastrukture HŽ-a

No Comments

27.11.2020. – Kolektivni pregovori u HŽ Infrastrukturi d.o.o.

Priopćenje reprezentativnih sindikata

Danas 27. studenog  održan je  1. sastanak pregovaračkih odbora sindikata i poslodavca čime su službeno  započeli kolektivni pregovori za sklapanje novog KU HŽ Infrastrukture d.o.o.

Također, današnjim  objavljivanjem  Prve procjene tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za treće tromjesečje 2020. ispunjeni su uvjeti za isplatu mjesečnog neto dodatka na plaću u iznosu od 208,00 kn svim radnicima HŽ Infrastrukture d.o.o. Isplata dodatka započinje s plaćom za mjesec studeni/2020.

PRIOPĆENJE

No Comments

25.9.2020. – Počeli pregovori o novom Zakonu o radu, poslodavci traže fleksibilnije radno vrijeme

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) izvijestila je u petak da su na sastanku u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava počeli pregovori o novome Zakonu o radu (ZOR), gdje su HUP i sindikati predstavili najproblematičnije dijelove postojećeg zakona koje nužno treba mijenjati.

Iz HUP-a poručuju kako su na sastanku raspravljali o temama koje su oni već prethodno iznosili u medijima kao posebno problematične i koje nužno trebaju mijenjati.

“To su, prije svega, fleksibilizacija samog ZOR-a na području ugovora o radu i radu na daljinu. U HUP-u smatramo potrebnim osuvremeniti zakonsko uređenje rada na daljinu kako bi se radnicima omogućio povremeni rad na daljinu te u skladu s tim i jednostavnija provedba za poslodavce”, navodi se u priopćenju HUP-a.

Smatraju kako je kriza dodatno ukazala na nužnost brzog prilagođavanja u svim segmentima poslovanja, pa i u dijelu radnog zakonodavstva.

Glavni direktor HUP-a Damir Zorić izrazio je zadovoljstvo pokretanjem službenih pregovora o izmjenama ZOR-a jer već godinama upozoravaju na potrebu usklađivanja odredbi ZOR-a sa suvremenim potrebama tržišta rada.

Jedan od zahtjeva HUP-a također je pojednostavljivanje administriranja radnog vremena koje poslodavcima trenutno predstavlja još jedan namet u poslovanju.

Stoga traže veću fleksibilizaciju radnog vremena, odnosno pojednostavljivanje odredbi o preraspodjeli i nejednakom rasporedu radnog vremena.

Na sastanku su također bili čelnici triju sindikalnih središnjica  – predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić te predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Novosel je istaknuo da je sastanak vlade sa sindikatima i HUP-om bio konzultativan kako bi sve strane iznijele svoje prioritete, a kao prvi prioritet naveo je reguliranje radnog vremena.

Novosel: Imamo prekomjerni prekovremeni rad, masa radnika odlazi iz Hrvatske

“Imamo prekomjerni prekovremeni rad, masa radnika odlazi iz Hrvatske, jedan ne može raditi za dvojicu, prekovremeni se rad u pravilu ili ne plaća ili vrlo malo plaća, imamo problem s nejednakim rasporedom radnog vremena, mora se drugačije regulirati”, istaknuo je Novosel.

Kao drugo važno pitanje istaknuo je pitanje ugovora na određeno vrijeme.

“Ne u kontekstu, kao što to govori ministar Aladrović, da će se s fleksibilizacijom ugovora na neodređeno suzbiti broj ugovora na određeno vrijeme, mi smatramo da to sigurno neće biti tako. Taj dio se eventualno može dodatno regulirati s obavezom isplata otpremnina i za rad na određeno i neodređeno vrijeme”, naglasio je Novosel.

Kao treći prioritet naveo je pravilnik o radu, za koji smatraju da bi se trebao izbaciti iz procedure gdje se prava reguliraju kolektivnim ugovorom.

Kao pitanje koje je bilo najbitnije za sve tri sindikalne središnjice, Novosel je naveo pitanje pozicije kolektivnih ugovora, to jest njihove primjene te kako nitko ne nadzire njihovu primjenu.

Također žele primjenu nordijskog modela kolektivnih ugovora kojim žele mogućnost da sindikat ima pravo utužiti poslodavca za naknadu štete u ime svojih članova ukoliko im nije isplatio plaću sukladno kolektivnom ugovoru.

“Prioritet vezan za generalni štrajk. U ovome trenutku nemamo zakonsko uporište za generalni štrajk, to definitivno želimo da se unese u Zakon o radu te da se zakonom regulira”, kazao je Novosel.

IZVOR

No Comments

16.9.2020. – Ministar Aladrović najavio promjene Zakona o radu, evo što to znači za radnike

Hrvatska je po udjelu povremeno zaposlenih radnika doista jedan od europskih rekordera, kao što je pri vrhu i po veličini turizma u nacionalnoj ekonomiji. Preko raznih sezonskih ugovora i ugovora o radu na određeno ovo je ljeto u Hrvatskoj bilo angažirano oko 362 tisuće radnika, što znači da je na svakih pet zaposlenih, jedan radnik bio angažiran na određeno. Stanje u razdoblju korone čak je i nešto povoljnije nego prije jer je lani privremeni ugovor o radu imao svaki četvrti zaposleni! Ministar rada Josip Aladrović prenio je stav Plenkovićeve Vlade “da treba smanjiti broj ugovora na određeno, ali isto tako i ići prema fleksibilizaciji raskida ugovora na neodređeno vrijeme. To je nekakav dobar balans, rekao je Aladrović gostujući u emisiji Hrvatskog radija. 

Probni baloni

Zanimljiva izjava stiže uoči prvog konzultativnog sastanka sa socijalnim partnerima posvećenog promjenama Zakona o radu, zakazanog za idući tjedan. Rad od kuće i rad na daljinu, očito, neće biti jedini predmet pregovora sindikata, Vlade i poslodavaca, tako da pomlađenu ministarsku ekipu i premijera Plenkovića očekuje nova runda odmjeravanja sa sindikatima. U prošloj, sindikati su dva puta izašli kao pobjednici, prvi put kad je Vlada odustala od ubrzanog povećanja radnog vijeka na 67 godina te ga, štoviše, spustila na 65 godina.

Drugi nokdaun bio je višetjedni štrajk prosvjetara koji je završen većim povećanjem plaća u javnom sektoru od traženog!  Ministar Aladrović smatra da će do izmjena Zakona o radu sigurno doći, a da bi cilj tih izmjena trebalo biti povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Ta bi konkurentnost mogla podrazumijevati i jednostavniju otkaznu proceduru, što godinama traži Hrvatska udruga poslodavaca.

Mladen Novosel, šef SSSH, kaže da se zadnjih dana puštaju probni baloni oko mnogih pitanja pa i oko fleksibilizacije. 

– Fleksibilnije otpuštanje neće riješiti probleme rada na određeno. Sve će strane u utorak iznijeti svoje prijedloge, želje i prioritete vezane uz izmjene Zakona o radu, i tek kad čujemo prijedloge jasno ćemo se očitovati – kaže sindikalac Novosel.

Ministar Aladrović vjeruje da ugovori na određeno stvaraju nesigurnost i prepreke u planiranju profesionalnog razdoblja, no ne izjašnjava se u kojem bi smjeru fleksibilizirao rad na neodređeno. Radnici sada mogu dobiti poslovno uvjetovani otkaz, uz propisani otkazni rok i otpremninu. Zaposleni u javnom sektoru su u pravilu pošteđeni otkaza, dok su oni u privatnom gotovo svakodnevni, kao što su, uostalom, i ugovori na određeno naša svakodnevica. Devet od deset novozaposlenih radnika uglavnom se zapošljava na određeno, no u posljednje vrijeme i tu se stvari lagano mijenjaju u korist stalnog zaposlenja.

Skupi poticaji 

Hrvatska već neko vrijeme vodi izrazito proaktivnu, ali i skupu politiku zapošljavanja mladih preko petogodišnjih poreznih olakšica poslodavcima koji mlađima od 30 godina ponude ugovor na neodređeno. Trenutačno su tvrtke i drugi poslodavci oslobođeni plaćanja 16,5 posto zdravstvenog doprinosa za 136 tisuća mladih ljudi zaposlenih na neodređeno. U godinu dana, broj mladih na toj olakšici porastao je sa 121 tisuće u srpnju prošle godine na 136 tisuća korisnika olakšice u srpnju ove godine. 

Ta je mjera na snazi od siječnja 2015. godine tako da su prvi korisnici olakšica već zagazili u drugu polovicu tridesetih i ostali bez njih. Godišnja vrijednost nenaplaćenih zdravstvenih doprinosa po toj osnovi mogla bi biti oko dvije milijarde kuna!

Velik je to izgubljeni novac za zdravstveni sustav, ali i financijski mamac za tvrtke kojima su mladi do 30 godina u startu 16,5 posto jeftiniji od drugih! Povrh te olakšice, koja je poticaj poslodavcima, od prošle su godine mladi do 25 godina potpuno oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, a onima između 25 i 30 godina ta je porezna obveza prepolovljena. Oni će taj novac – računa se oko 700 milijuna kuna – dobiti u idućoj godini povratom poreza! 

IZVOR

No Comments

6.9.2020. – Željeznica? Možda ipak nije kasno…

Ulaganje u ceste i zanemarivanje željeznice s ekonomskog aspekta bila je glupost. No ispalo je dobro …

Rijetki zaljubljenici u promet s ushićenjem su popratili najavu resornog ministra Olega Butkovića da će u fokusu prometne politike u idućih deset godina biti obnova željeznica. Trenutačne investicije u prometnu infrastrukturu, kaže Butković, iznose 20 milijardi kuna, a polovica od toga odnosi se na željeznicu. Cilj je države da se ulaganja u željezničku infrastrukturu udvostruče i da za deset godina iznose više od tri milijarde eura. Tako bi konačno nakon ere gradnje autocesta u Hrvatskoj trebala nastupiti željeznička renesansa. No jesmo li zakasnili s procesom modernizacije željeznica i je li svojedobna odluka da se najprije ide u gradnju autocesta bila pogrešna? Ekonomisti zastupaju stav da je za razvoj gospodarstva željeznička infrastruktura kudikamo važnija od cestovne.

Hrvatska je dosad, prema podacima HAC-a, u gradnju mreže autocesta utrošila 55 milijardi kuna ili oko 7,3 milijarde eura, a taj iznos bi se uz današnju razinu prometa trebao u optimističnoj varijanti vratiti za najmanje 20 godina. Samo dvije glavne cestarske tvrtke u državnom vlasništvu, HAC i ARZ, investirale su 45 milijardi kuna. Neke studije pokazuju da razvoj željeznica donosi dvije trećine radnih mjesta više nego cestogradnja. Konkretno, milijarda eura uloženih u željeznicu vraća se kroz 17.500 novih radnih mjesta, a ceste ih donose oko šest tisuća. O razvoju morskih i riječnih luka i pripadajućih gradova izlišno je raspravljati. Može li se vjerovati toj studiji, cestogradnja je Hrvatskoj donijela oko 44 tisuće novih radnih mjesta, dok bi željeznica, da je isti novac uložen u taj oblik prometne infrastrukture, rezultirala otvaranjem oko 130 tisuća radnih mjesta. Zagovornici cestogradnje kao argument ističu porast turističkog prometa koji je u Hrvatskoj ostvaren u posljednjih dvadesetak godina.

Stara cestovna struktura, kakvu smo imali do 2000-ih, jednostavno ne bi mogla progutati toliku količinu automobila kojima danas dolazi gotovo 70 posto gostiju iz inozemstva. Osim toga, moderne autoceste, a hrvatske su među najboljima u Europi, znatno utječu na sigurnost prometa i smanjuju broj stradalih u prometu. Važna je u tome i demografska komponenta jer stanovništvo postaje mobilnije i lakše prihvaća prelazak na radno mjesto u drugom gradu. Prosječnog Hrvata teško bi bilo uvjeriti da je na ceste potrošeno previše novca jer tu je u pitanju i nacionalni ponos, a i ceste su u svakodnevnom životu vidljivije od željeznice. Međutim, stratezi i kreatori državnih politika trebaju se držati brojki i promišljanja tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Ispada da to nije bio slučaj 2001. kada je na valu demokratskih i ekonomskih promjena tadašnja Račanova Vlada odlučila da se većina javnih investicija usmjeri u gradnju autocesta. Nakon ekonomski i politički teških 90-ih godina ta je odluka imala rezona jer je budila optimizam u narodu, a za razliku od željeznice, gradnja autocesta jednostavniji je i brži proces.

Cestogradnja je podigla iz pepela domaću građevinsku industriju, raslo je zapošljavanje, Hrvatski BDP tih je godina plivao na valu cestogradnje. Međutim, kriza koja je nastupila 2009. godine razotkrila je sve nedostatke takve politike. Hrvatski javni dug dobrim dijelom poguran kreditima za gradnju cesta toliko je pritiskao državu da je Kukuriku koalicija, koja je na vlast došla 2011., ozbiljno razmišljala da autoceste ponudi koncesionaru na upravljanje, i to za manju naknadu nego što su iznosili dugovi cestara stvoreni kroz više od 50 kreditnih aranžmana. Milanović je od te ideje odustao samo zbog javnog pritiska. Kasnije su se gospodarske okolnosti promijenile, s njima i situacija na tržištu novca, pa je sadašnja vladajuća garnitura refinancirala cestarske dugove i zasad autoceste učinila održivima. Međutim, legitimno je zapitati se je li ulaganje u taj oblik prometne infrastrukture dovoljno poguralo hrvatsko gospodarstvo.

Odgovor nije jednostavan, više zbog naknadnih okolnosti, manje zbog nominalnih efekata takve odluke. Sredinom 2000-ih hrvatska je dosezala jedva pet posto gospodarskog rasta godišnje, što nije bilo dovoljno za zemlju izašlu iz rata. Enormni profit koji je na cestogradnji ostvarivala hrvatska građevinska operativa, naročito u razdoblju nakon odlaska američkog Bechtela, umjesto u nova tržišta, investiran je u stanogradnju. To je pak dovelo do nekretninskog buma, koji se dolaskom kriznog vala 2009. istopio kao balon od sapunice. S druge strane, dok su se vlasnici građevinskih tvrtki bogatili, javni dug, koji svi vraćamo, dosegao je gotovo 100 posto domaćeg BDP-a.

Okolnostima koje su tome pridonijele treba dodati megalomanske projekte inicirane od ekipe na čelu s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom, začinjene pozamašnom, a u međuvremenu i sudski dokazanom korupcijom. No povijesne okolnosti išle su Hrvatskoj na ruku. U međuvremenu postali smo članica EU, a Bruxelles – zbog energetskih i ekoloških ciljeva – u programima sufinanciranja infrastrukture protežira željeznicu. Velika je vjerojatnost da će se kruna svih željezničkih projekata – nizinska pruga od Zagreba do Rijeke – sufinancirati europskim novcem u iznosu do 85 posto. Naravno, bespovratno. Da se Hrvatska kojim slučajem prije 20 godina odlučila za modernizaciju željezničke mreže, morali bismo to sami platiti, a na sufinanciranje gradnje autocesta iz fondova EU ne bismo mogli računati ni kao članica EU. S tog aspekta gledano, odluka prvo ceste pa željeznica bila je dobra.

IZVOR

No Comments