Posts Tagged obavijesti
20.1.2021. – Inicijativa za pomoć radnicima HŽ Infrastrukture d.o.o. s područja nastradalog u potresima
Posted by zkerkez in Obavijesti on 20. siječnja 2021.
Poštovane kolegice i kolege s područja nastradalog u potresima,
HŽ Infrastruktura d.o.o. i reprezentativni sindikati koji djeluju u našem Društvu (SPVH, SIHŽ i SŽH) pokrenuli su zajedničku inicijativu kojoj je cilj barem djelomično Vam pomoći u sanaciji štete koju ste pretrpjeli, i to na način da svi radnici HŽ Infrastrukture d.o.o. koji to žele mogu određeni iznos svoje plaće jednokratno uplatiti u korist Vaših tekućih računa.
Za potrebe provođenja ove inicijative potrebno je da, ukoliko želite da se njeno provođenje odnosi i na Vas, Sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima, Mihanovićeva 12, Zagreb, ili sindikalnim povjerenicima reprezentativnih sindikata, dostavite ispunjene suglasnosti za obradu osobnih podataka (niže ispod teksta).
Nakon što prikupimo Vaše suglasnosti, na portalu i oglasnim pločama Društva objavit ćemo Vaše podatke koji će sadržavati ime i prezime, OIB, adresu stanovanja i opis štete koja Vam je nastala potresom, te će svaki radnik HŽ Infrastrukture d.o.o., koji to želi i koji je u mogućnosti, dati suglasnost da se određeni iznos njegove plaće jednokratno uplati u korist Vašeg tekućeg računa.
Ukoliko želite da se ova inicijativa odnosi i na Vas, molimo da gore navedene izjave dostavite najkasnije do 25.1.2021.
30.12.2020. – Inicijativa za pokretanje akcije prikupljanja financijske pomoći
Posted by zkerkez in Obavijesti, Ostalo on 30. prosinca 2020.
Poštovana gospodo,
obraćamo Vam se s inicijativom za pokretanje akcije prikupljanja financijske pomoći za radnike HŽ Infrastrukture koji prebivaju ili uobičajeno borave na području pogođenim potresom i čije kuće ili stanovi su oštećeni istim.
Dokazano učinkovit način prikupljanja financijske pomoći je priprema obrazaca od strane nadležnih grupa za obračun plaća na kojima svaki radnik koji to može ili želi upisuje iznos koji želi donirati i svojim potpisom daje suglasnost ustezanja tog iznosa na prvoj sljedećoj plaći.
Prikupljena sredstva uplaćivala bi se na zaseban račun, a nakon toga, na temelju dostavljene dokumentacije koja dokazuje nastalu štetu, uplaćivala radnicima s navedenih područja.
O visini sredstava pomoći svakom pojedinom radniku samostalno odlučuje Povjerenstvo koje će dogovorno imenovati Uprava HŽI i reprezentativni sindikati.
Očekujemo žurno uvažavanje ove inicijative i napominjemo da će reprezentativni sindikati podržati provođenje ove aktivnosti u tehničkom i svakom drugom smislu.
S poštovanjem,
Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Sindikat infrastrukture HŽ
Sindikat željezničara Hrvatske
ČESTITKA
Posted by zkerkez in Obavijesti on 24. prosinca 2020.
Ispraćamo tešku godinu koja je živote milijuna ljudi naglo promijenila. Za mnoge je ostanak kod kuće bio prilika za razmišljanje, za zaustavljanje užurbanog ritma života, biti s najbližima. Za mnoge je to, vrijeme zabrinutosti za budućnost koja se pokazuje neizvjesnom zbog prijetnje da se ostane bez posla kao i zbog drugih posljedica koje trenutna kriza nosi sa sobom. Ovo nije vrijeme ravnodušnosti, jer cijeli svijet pati i mora ostati ujedinjen dok se suočava s ovom pandemijom. Ovo nije vrijeme egoizama, jer izazov s kojim smo suočeni svima nam je zajednički i ne razlikuje jedne od drugih.
Kriza s kojom smo suočeni ne smije dovesti do toga da smetnemo s uma mnoge druge izvanredne situacije koje donose sa sobom patnje mnogih ljudi. Ravnodušnost, egoizam, podjela, zaborav doista nisu riječi koje želimo slušati u ovom teškom vremenu.
„ Svim na zemlji mir, veselje…“ poruka je u kojoj su sažete naše želje i nade na pragu nove 2021. godine. Vjerujmo u bolje, ne zaboravivši pritom da ono ovisi i o nama. Putokaz je u nama samima. U tome nas nitko ne može zamijeniti.
Svim našim dragim članicama, članovima, njihovim obiteljima, radnicama i radnicima želimo blagoslovljen Božić i sretnu novu 2021. godinu.
Sindikat infrastrukture HŽ-a
10.12.2020. – Otkrivamo detalje iz novog zakona: Rad od kuće bit će moguć i nakon pandemije
Posted by zkerkez in Obavijesti on 10. prosinca 2020.
Drugi val epidemije zaustavio je razgovore socijalnih partnera o izmjenama Zakona o radu te bi se daljnje konzultacije trebale nastaviti u veljači ili ožujku, ovisno o tome kakve će tada biti epidemiološke mjere. Vlada se odlučila na otvaranje rasprave o radnom zakonodavstvu kako bi dodatno regulirala rad od kuće, no kao i pri svim dosadašnjim pokušajima izmjene Zakona o radu, i ovi bi se razgovori mogli otegnuti u cijelu iduću godinu pa je pitanje što će se tom izmjenom postići.
Rad od kuće, ili kako to postojeći zakon navodi rad na izdvojenom mjestu rada, opet je jedna od važnih epidemioloških mjera koja se koristi za ograničavanje kontakata među ljudima i sprečavanje širenja virusa. Vlada i poslodavci smatraju da postojeća zakonska rješenja nisu dovoljna te predlažu da se uz rad na izdvojenom mjestu rada, koji imamo u zakonu, dodatno uvede povremeni i stalni rad na daljinu. Odluku o takvom radu donosio bi poslodavac, ali Vlada misli da bi i radnik imao pravo zatražiti takav rad zbog zdravstvenih ili obiteljskih razloga.
Poslodavci bi i o otkazima
Povrh toga, poslodavci su predložili da se razgovara i o otkazima, dok bi Vlada na drugi način regulirala rad na određeno. Prve konzultacije ticale su se rada na daljinu, a kako sindikalna strana nije pristala da se ovih tjedana o tome pregovara na daljinu – putem videokonferencija – idući je susret odgođen na nekoliko mjeseci.
HUP predlaže da se za stalni rad na daljinu zaključuje poseban ugovor, ali traži da se na takav rad ne primjenjuju odredbe vezane za sigurnost i uvjete rada koje prema postojećem rješenju moraju osigurati za rad na izdvojenome mjestu rada. Povremeni rad na daljinu obavljao bi se bez pisanog ugovora, u izvanrednim okolnostima, a na njega se ne bi primjenjivale odredbe o zaštiti na radu, što znači da bi za zaštitu na radu bio odgovoran radnik sam. Ne bi se primjenjivala ni odredba o obvezi poslodavca da nabavi i održava opremu za rad.
Sindikatima je to neprihvatljivo te tvrde da bi dobili radnika koji bi bio u obvezi osigurati prostore za rad, sredstva rada, mjere zaštite na radu, kome poslodavac ne bi imao obvezu nadoknaditi troškove nastale u vezi s ovim radom (od troškova opreme do troškova režija), koji bi čak imao i samostalnost u određivanju radnog vremena i koji bi sve to radio bez ikakva pisanog ugovora, na vrijeme koje bi odredio poslodavac. Takav bi se angažman više gurao u smjeru ugovora o poslovnoj suradnji, a ne ugovora o radu. Sve ono za što u klasičnom radnom odnosu odgovara poslodavac, iz ovakvog prijedloga proizlazi da bi bila odgovornost radnika.
– Time bi došlo do ozbiljnog narušavanja sustava radnih odnosa, naročito uzimajući u obzir popularnosti i inzistiranje na ovakvom radu u posljednje vrijeme. Oni radnici koji bi zasnovali radni odnos na temelju ugovora o radu na daljinu bili bi prvi na udaru, potom bi to bili oni koji bi pristali na povremenost takvog rada, a tada je samo pitanje vremena kada bi i oni radnici koji po prirodi svog posla ne mogu raditi na daljinu bili dovedeni u situaciju da moraju pristati na promjenu uvjeta rada koja također vodi gubitku svojstva radnog odnosa – ističu sindikalni pravni stručnjaci.
Povremeni rad na daljinu trajao bi šest mjeseci, ali bi zbog nepredvidivih okolnosti i drugih objektivnih razloga na strani poslodavca praktički mogao prerasti u stalni rad na daljinu.
U Španjolskoj samo tko želi
Druge zemlje također traže rješenje za rad na daljinu pa je Slovačka tako već promijenila zakon tako da je obvezala poslodavce da zaposleniku nadoknade povećane troškove povezane s radom na daljinu, poput troškova za materijal i slično. Slovački radnik dobio je pravo da se isključi s interneta, odnosno ne radi tijekom tjednog odmora i na kraju radnog dana, osim ako prekovremeni rad nije određen ili dogovoren, kao i za vrijeme praznika. Španjolci su dogovor o radu na daljinu postigli nedavno tijekom tromjesečnih pregovora. Takav rad mora se ugovoriti u pisanom obliku na najdulje tri mjeseca.
Poslodavac je dužan platiti troškove s kojima se zaposlenik može suočiti u radu od kuće, od opreme do režijskih troškova, a poslodavci moraju voditi računa i o zdravlju i sigurnosti radnika, a posebno o “psihosocijalnim, ergonomskim i organizacijskim” faktorima. Takav je rad u Španjolskoj dobrovoljan, mora se poštovati radno vrijeme te dnevni odmor. Poslodavac može donijeti mjere koje smatra najprikladnijima za nadzor i kontrolu kako bi provjerio ispunjava li radnik radne obveze i dužnosti.
10.12.2020. – Zašto je sindikalnim središnjicama uskraćen rad na izradi Nacrta prijedloga Zakona o referendumu?
Posted by zkerkez in Obavijesti on 10. prosinca 2020.
Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata i Savez samostalnih sindikata Hrvatske uputili su danas zajedničko priopćenje vezano za Nacrt prijedloga Zakona o referendumu. U nastavku prenosimo tekst priopćenja:
Dana 4. prosinca 2020. godine Ministarstvo pravosuđa i uprave u javno je savjetovanje uputilo Nacrt prijedloga Zakona o referendumu. O tome da se u proteklom razdoblju uopće radilo na izradi ovog propisa, reprezentativne sindikalne središnjice su, kao socijalni partneri, opet saznale iz medija.
I unatoč činjenici da je ovo pitanje od velike važnosti za sindikate, ili baš zato, Ministarstvo pravosuđa i uprave nije provelo transparentan i uključiv postupak izrade propisa, u skladu sa Sporazumom o osnivanju GSV-a.
Tako izgleda stvarni socijalni dijalog o pitanju koje je od vitalnog interesa za sindikate i organizacije civilnog društva, ali i za hrvatsko društvo i demokraciju u cjelini!
Sindikalna očekivanja bila su korektna i realna jer je ministar Malenica član Vlade RH čiji je premijer tijekom nedavne predizborne kampanje u više navrata isticao važnost i opredjeljenje vladajuće stranke za socijalni dijalog, kao i žaljenje što u prethodnom mandatu tome nije posvećeno više vremena.
Ovaj nas postupak tim više iznenađuje jer se identičan scenarij odigrao i prošle godine nakon čega su sindikalne središnjice u rujnu 2019. godine tadašnjem (i sadašnjem) ministru uprave, Ivanu Malenici uputile pismo kojim su ukazale na neprihvatljivu činjenicu da informacije o radu na ovom Zakonu redovito saznaju iz medija te upozoravaju na to da je sindikalnim predstavnicama za vrijeme mandata njegovog prethodnika uskraćen pristup radnoj skupini za izradu Zakona, kao i konkretne informacije o smjeru i sadržaju zakonskog prijedloga, odnosno rješenjima koja se njime propisuju.

Upravo su na poziv Ministarstva uprave, sindikalne središnjice još u veljači 2019. godine imenovale svoje predstavnice u Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga zakona o referendumu, ali nikada nisu uključene u rad skupine jer nisu bile pozvane ni na jedan sastanak. U odgovoru ministra Malenice iz listopada 2019. godine stajalo je da je zadnji sastanak Radne skupine održan u ožujku te godine te da će „cijeneći doprinos socijalnih partnera u izradi kvalitetnih zakonskih rješenja, pa tako i u ovom slučaju“ sindikalni predstavnici biti pozvani na prvi sljedeći sastanak Radne skupine. Uz odgovor je dostavljena i Odluka o dopuni Odluke o osnivanju i imenovanju Radne skupine (16. svibnja 2019.) kojom se sindikalne predstavnice imenuju članovima, ali ni nakon toga nisu pozvane ni na jedan sastanak. Znači li to da Radna skupina nije radila? Jasno je da je jer je prijedlog propisa izrađen, ali se očito u postupak izrade nije željelo uključiti predstavnike onih organizacija kojima je taj instrument građanskog aktivizma i participacije važan i u kojem su i dosad bile izuzetno uspješne.
Socijalni dijalog se ne vodi putem medija i e-savjetovanja.
Vrijeme je da se Vlada RH odluči želi li socijalni dijalog ili farsu!
Vilim Ribić, MHS, predsjednik
Krešimir Sever, NHS, predsjednik
Mladen Novosel, SSSH, predsjednik