Rečeno je to, među ostalim, tijekom Konferencije o prometnoj povezanosti Jadransko-jonske regije koja je, u okviru hrvatskog predsjedanja Jadransko-jonskom inicijativom, ovoga tjedna održana u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP). Konferencija je okupila predstavnike Europske komisije, nadležnih ministarstava i predstavnike industrije te je ujedno, kako ističu iz MMPI-a, predstavljala svojevrsnu neformalnu inauguraciju novog europskog prometnog koridora Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.
Podsjetimo, u lipnju prošle godine Hrvatska je preuzela predsjedanje Strategijom za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), koja počiva na četiri stupa kroz koja se želi promicati održivi gospodarski i društveni rast u ovoj regiji. Jedan od stupova Strategije je prometna povezanost jadransko-jonske regije, za koju je ključan upravo europski prometni koridor Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, novi koridor koji je uspostavljen posljednjom izmjenom Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži(TEN-T) i na kojem je po prvi puta smještena i Hrvatska.
„Mi smo zemlja koja je, proporcionalno gledajući u odnosu na raniji sustav paneuropskih koridora, doživjela najviše promjena i to pozitivnih. Nitko se nije izborio za više kilometara bilo željezničkih, bilo cestovnih, bilo luka od Hrvatske. Dakle, četiri velika koridora i ukupno proporcionalno najveća promjena.“ , istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković prilikom otvaranja konferencije te dodao kako je ovim izmjenama po prvi puta koridor došao do Splita te da pri slijedećoj reviziji pravac treba provući do Dubrovnika preko Crne Gore pa dalje do Grčke.
Naime, u srijedu je u Europskom parlamentu izglasana izmjena Uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) kojom se Hrvatska, uz postojeća dva (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav) pozicionira i na dodatna dva europska prometna koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.
Ovim izmjenama Hrvatska ima priliku intenzivnijeg uključivanja u prometni i gospodarski sustav Europske unije te se otvaraju nove mogućnosti ulaganja u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu. Također, otvara se i mogućnost EU financiranja i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te cestovne i željezničke infrastrukture u Slavoniji i Istri.
