Arhiva za kategoriju Obavijesti

Vlada je za revitalizaciju lokalnih i regionalnih pruga osigurala kredit Europske investicijske banke vrijedan 900 milijuna eura, iz kojeg se financira i obnova pruge Hum Lug – Gornja Stubica.

Ugovor za obnovu 11 kilometara duge željezničke pruge Hum Lug – Gornja Stubica, vrijedan 13 milijuna eura i financiran kreditom Europske investicijske banke, potpisan je u utorak u Donjoj Stubici.

Ugovor su potpisali predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić i član Uprave Pružnih građevina Zvonko Perčin, u nazočnosti potpredsjednika vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića te krapinsko-zagorskog župana Željka Kolara.

Riječ je o obnovi lokalne pruge važne za putnički promet u Zagorju i povezivanje sa Zagrebom. Butković je istaknuo da projekt po financijskoj vrijednosti nije među najvećima koje država trenutačno provodi, ali je važan za stanovnike tog kraja.

Podsjetio je da je Vlada za revitalizaciju lokalnih i regionalnih pruga osigurala kredit Europske investicijske banke vrijedan 900 milijuna eura, iz kojeg se financira i obnova pruge Hum Lug – Gornja Stubica.

„Drago mi je da to radi i tvrtka kćer HŽ infrastrukture, tako da koristimo i naše snage, Pružne građevine, tvrtku koja je specijalizirana za obnovu i remont pruga”, kazao je ministar.

Govoreći o ulaganjima u željeznicu, naglasio je da je, nakon velikog investicijskog ciklusa u cestovnu, lučku i zračnu infrastrukturu, fokus prebačen na željezničku infrastrukturu.

„Ta ulaganja su danas negdje preko milijardu i pol eura. To najviše možemo zahvaliti europskim fondovima i ovom kreditu Europske investicijske banke“, rekao je Butković, istaknuvši da se diljem Hrvatske intenzivno obnavlja i gradi željeznička infrastruktura, što je jedan od prioriteta Vlade.

Spomenuo je i da se sa županom Kolarom razgovaralo i o obnovi Kumrovečke pruge duge 39 kilometara.

„U ovom trenutku se izrađuje i studija izvodljivosti modernizacije i elektrifikacije te pruge koja nam je također među prioritetima. Vidjet ćemo kako ćemo i taj dio financijski zatvoriti, ali je bitno da je u pripremi još jedan veliki projekt, a to je modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zabok – Krapina – Đurmanec koji će se također financirati iz kredita EIB-a”, najavio je Butković.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić kazao je da obnova pruge Hum Lug – Gornja Stubica obuhvaća 11 kilometara pruge te da ukupna vrijednost ulaganja iznosi 16 milijuna eura.

„Od toga 13 ide u ovu prugu, a još dodatna 3 milijuna su za mostove i tri propusta”, rekao je Lončarić.

Dodao je da je s izvođačem radova potpisan ugovor vrijedan devet milijuna eura, dok se ostatak odnosi na nabavu materijala.

Najavio je i nastavak ulaganja u željezničku infrastrukturu u Zagorju, istaknuvši da je obnova pruge Zabok – Budinščina već odobrena iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku te da se krajem godine očekuje pokretanje postupka nabave za taj projekt vrijedan oko 200 milijuna eura.

Župan Željko Kolar naglasio je da je svaka investicija u infrastrukturu ovakve vrste od izuzetne važnosti za Krapinsko-zagorsku županiju te je poručio da je željeznica ‘kralježnica’ budućeg integriranog prijevoza putnika.

IZVOR

HŽ Infrastruktura raspisala je natječaj vrijedan 950.000 eura za studiju modernizacije 104 kilometra zastarjele jednokolosiječne pruge od mađarske granice kod Belog Manastira do granice s BiH kod Slavonskog Šamca, koja je dio koridora što spaja Budimpeštu s lukom Ploče.

Pruga prolazi kroz Osijek, Đakovo i Strizivojnu-Vrpolje, a danas je jedna od najzaostalijih željezničkih dionica u Hrvatskoj. Dionice od mađarske granice do Strizivojna-Vrpolje nemaju elektrificiranu kontaktnu mrežu, cijela je pruga jednokolosiječna, a brzine su ograničene na 20 do 100 kilometara na sat ovisno o stanju dionice. To što je pruga jednokolosiječna znači da se vlakovi u suprotnim smjerovima moraju mimoilaziti na kolodvorima, što dodatno usporava promet.

Konzultant kojeg HŽ Infrastruktura odabere imat će 18 mjeseci za izradu idejnih rješenja, studije izvodljivosti i analize troškova i koristi. Ispitat će ima li smisla elektrificirati neelektrificirane dionice, dograditi drugi kolosijek te podići brzinu na 100 do 160 kilometara na sat za putničke i do 120 kilometara na sat za teretne vlakove. Predviđena je i rekonstrukcija kolodvora u Osijeku, Dardi, Belom Manastiru, Đakovu, Kopanici-Beravcima i Slavonskom Šamcu, a željezničko-cestovna križanja unutar građevinskog područja Osijeka trebalo bi riješiti podvožnjacima ili nadvožnjacima. Ponude se mogu predati do 23. lipnja 2026.

Iza natječaja stoje obveze prema EU. Dionica od Strizivojna-Vrpolje do Slavonskog Šamca dio je osnovne TEN-T mreže i europskog prometnog koridora Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, pa ju je Hrvatska dužna uskladiti s europskim standardima do 2030. Preostale dionice od mađarske granice do Strizivojna-Vrpolje moraju biti usklađene do 2050. Natječaj je objavljen iznad europskih pragova, što znači da može sudjelovati konzultant iz bilo koje države EU.

IZVOR

Nakon jučerašnje vijesti da je HŽ Infrastruktura potpisala ugovor vrijedan više od dva milijuna eura, sa zajednicom ponuditelja, čime je zapravo započeo dugoočekivani projekt izgradnje željezničkog tunela kroz Učku, dobili smo i detalje cijelog projekta. Naime, iz državne tvrtke HŽ Infrastruktura potvrdili su nam da je pokrenut projekt izrade studijske dokumentacije i idejnog projekta s ishođenjem lokacijske dozvole za izgradnju željezničkog tunela Ćićarija i spojnih pruga, čime bi se dugoročno unaprijedila željeznička povezanost Istre s ostatkom Hrvatske.

Definira se trasa

Nakon što nam je ista informacija dan ranije potvrđena i iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, iz HŽ Infrastrukture stiglo je i detaljnije objašnjenje ugovora koji je potpisan 5. svibnja ove godine. Iz HŽ Infrastrukture kažu kako je ugovor potpisan sa zajednicom ponuditelja Rijekaprojekt d.o.o. i DB Engineering & Consulting GmbH te da je vrijednost ugovora 2,08 milijuna eura, a rok za izradu dokumentacije je 30 mjeseci od dana potpisa ugovora.

– Projektom je predviđena izgradnja tunela duljine oko 15 kilometara, kao i vijadukta duljine oko četiri kilometra, ovisno o konačno definiranoj trasi. Realizacijom ovoga projekta omogućila bi se kvalitetnija željeznička povezanost Istre s ostatkom Hrvatske, odnosno putovanje vlakom prema Zagrebu bez prolaska kroz teritorij Slovenije i bez potrebe za presjedanjem putnika na autobusni prijevoz na području Lupoglava, kažu iz HŽ Infrastrukture.

Slijedi glavni projekt

Iz HŽ Infrastrukture nadalju objašnjavaju kako bi dalje trebao teći proces konačne izgradnje dugoočekivanog željezničkog tunela kroz Učku.

– Po dovršetku navedene dokumentacije slijede daljnje aktivnosti, odnosno ugovaranje izrade glavnog projekta s ishođenjem građevinske dozvole te izrada natječajne dokumentacije za izvođenje radova. Nakon toga slijedi postupak ugovaranja i izvođenja radova, a dinamika daljnje realizacije projekta ovisit će prvenstveno o osiguranju potrebnih financijskih sredstava, zaključuju iz HŽ Infrastrukture.

IZVOR

Najveći željeznički projekt u hrvatskoj povijesti, pruga Dugo Selo – Novska, vrijedan 677 milijuna eura, europska je audicija indijskog Afconsa. To je prvi veliki Afconsov ulazak u Europu i njegova najveća međunarodna narudžba dosad. 

Taj hrvatski iskorak, međutim, nije došao slučajno. Posjet indijskog premijera Narendre Modija Zagrebu prošle godine vremenski se poklopio s naletom indijskog interesa za hrvatsku infrastrukturu: Afcons je u samo tjedan dana predao tri ponude za državne željezničke i cestovne projekte vrijedne oko 1,1 milijardu eura. Uz prugu Dugo Selo – Novska, pojavio se i na dvama cestovnim natječajima prema jugu Hrvatske, a na istom željezničkom projektu konkurirala je i druga indijska skupina, predvođena kompanijom Ashoka Buildcon. 

Ulazak na EU tržište

Taj kontekst važan je jer Afconsov dolazak smješta u širu priču o ulasku indijskih kompanija na europsko infrastrukturno tržište. Indija je u jugoistočnoj Europi relativno novi infrastrukturni igrač, dok je Kina u regiji već ranije ostavila vidljiv trag, a u Hrvatskoj se najvidljivije upisala kroz Pelješki most koji je gradila China Road and Bridge Corporation. Zato se Afconsov dolazak može čitati kao pokušaj indijskih kompanija da uđu na europsko infrastrukturno tržište, i to preko Hrvatske kao članice Europske unije.

Nije anonimus, ali nema europsku kilometražu

U Hrvatskoj je ime Afconso prilično nepoznato, no indijska kompanija nije izvođač bez kilometraže. Riječ je o  infrastrukturnoj i inženjerskoj tvrtki iz Mumbaija, koja je dio Shapoorji Pallonji grupe, jedne od najstarijih indijskih poslovnih grupacija. U njezinu portfelju nalaze se mostovi, tuneli, metroi, luke i podzemni radovi na tržištima na kojima se infrastruktura često gradi u daleko težim uvjetima nego u Europi.

Kompanija se na svojim stranicama poziva na projekte poput željezničkog mosta Chenab u Kašmiru, Atal Tunnela u području Himalaje, podvodnog metro-tunela u Kalkuti, lučkih projekata u Omanu i Gabonu te željezničke pruge Tema – Mpakadan u Gani. Radi i na indijskoj brzoj pruzi Mumbai – Ahmedabad te projektima u Indiji i na Maldivima. Afcons, dakle, ne dolazi bez referenci. Ali dolazi bez ozbiljne europske reference i zato će se na pruzi Dugo Selo – Novska vidjeti može li iskustvo stečeno u Aziji, Africi i na Bliskom istoku izdržati europska pravila, rokove i standarde.

Unatoč dugom popisu referenci, za Afcons hrvatski ugovor neće biti rutinski posao. Indijska kompanija godišnje ostvaruje oko 1,2 milijarde eura prihoda, uz EBITDA-u od približno 154 milijuna eura i neto dobit od oko 45 milijuna eura. Dakle, ugovor Dugo Selo – Novska doseže više od polovice godišnjih prihoda Afconsa. A ujedno je to i petina ukupne knjige narudžbi kompanije.

Oslonjen na Indiju i javne naručitelje

Naime, na  kraju ožujka 2025. tvrtka je imala ugovorene poslove ukupno vrijedne više od tri milijarde eura. Najveći dio narudžbi, 86 posto, vezan je uz Indiju, a samo 14 posto uz inozemstvo. Pritom čak 79 posto poslova dolazi od državnih i javnih naručitelja, 10 posto od multilateralnih institucija i tek 11 posto od privatnog sektora.

Dakle, Afcons je snažno oslonjen na državu, javne investicije i domaće indijsko tržište. Prihodi su mu ipak manje vezani uz Indiju nego knjiga narudžbi – oko 31 posto dolazi iz inozemstva. 

Iza Afconsa stoji dinastija Mistry

Vlasnički iza Afconsa stoji Shapoorji Pallonji grupa, odnosno poslovna dinastija Mistry, jedna od najpoznatijih u Indiji. 

Afcons je na burzu izašao 2024., u IPO-u vrijednom oko 84 milijarde rupija, odnosno približno 780 milijuna eura. Ponuda je, prema kompaniji, bila preupisana 2,77 puta, a Afcons je izlaskom na burzu iz zatvorenog vlasničkog kruga Shapoorji Pallonji grupe dobio širu bazu dioničara, uključujući domaće i globalne institucionalne ulagače. Kontrolni paket, međutim, i dalje drži vlasnička skupina povezana sa Shapoorji Pallonji grupacijom. Najveće udjele imaju Goswami Infratech s oko 25 posto, Shapoorji Pallonji & Company s oko 15 posto i Floreat Investments s oko 7,5 posto, dok cijela skupina povezanih vlasnika drži nešto više od 50 posto kompanije. 

Dugovi i financijski pritisak grupacije

No upravo veza sa Shapoorji Pallonji grupom otvara i financijska pitanja. Reuters je u svibnju objavio da je CareEdge snizio rejting obveznica Goswami Infratecha, najvećeg pojedinačnog dioničara Afconsa i jedne od ključnih kompanija iz SP grupe, zbog kašnjenja refinanciranja i povećanog rizika otplate duga. To ne znači da je Afcons u neposrednom problemu, ali pokazuje da njegova vlasnička grupacija nije bez financijskog pritiska. 

U rubrici rizika treba spomenuti i sporove. Afcons je ove godine objavio da je u Gabonu dobio obavijest o raskidu EPC ugovora vrijednog oko 113 milijuna eura za projekt ceste NR1, nakon čega je najavio pravne korake. Prema izvješćima indijskih poslovnih medija, projekt je bio u visokoj fazi dovršenosti, što cijeli slučaj čini više ugovornim i naplatnim sporom nego jednostavnom pričom o neizvedenom poslu.

Afcons u vlastitom godišnjem izvješću navodi i arbitražne postupke povezane s pojedinim projektima. U jednom od njih, vezanom uz Dahej Standby Jetty Project Undertaking, spominje se nepovoljna arbitražna odluka zbog likvidirane štete za kašnjenje u iznosu od 793 milijuna rupija, uključujući kamate, te aktivirane bankarske garancije, uz nastavak postupka pred sudom u Delhiju. 

Veliki zalogaj za sve

Sve to ne vodi zaključku da je Afcons nepoznat ili nesposoban izvođač. Naprotiv, kompanija ima ozbiljne reference i dugu građevinsku tradiciju. No jednako tako, Afcons nije globalni div kojem je ugovor od 677 milijuna eura tek jedna od mnogih stavki u portfelju. Za kompaniju s oko 1,2 milijarde eura godišnjih prihoda, hrvatska pruga velik je zalogaj.

Rizik, dakle, nije u tome što Afcons dolazi iz Indije, nego u tome što je projekt velik za sve uključene. Za Hrvatsku je Dugo Selo – Novska jedna od ključnih željezničkih dionica; za Afcons, prvi veliki europski ispit i referenca koja mu može otvoriti vrata drugih europskih natječaja. No ako zapne, ostat će još jedan dokaz da se hrvatski infrastrukturni projekti najčešće ne lome na ambiciji, nego na izvedbi: rokovima, kapacitetima i nadzoru. 

IZVOR

Projekt ne uključuje samo željezničku prugu, već i značajna ulaganja u popratnu infrastrukturu, uključujući sredstva za županijske uprave za ceste te obnovu kolodvora u Popovači, Kutini, Novskoj, Ivanić Gradu te dijelu Dugog Sela.

Hrvatska ulazi u najveći željeznički investicijski ciklus u svojoj povijesti. HŽ Infrastruktura kreće u rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska, vrijednog 677 milijuna eura, pri čemu je za izvođača odabrana indijska tvrtka. O opsegu ulaganja i budućnosti željezničkog prometa u Hrvatskoj govorio je državni tajnik Žarko Tušek.

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Novska jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, koji bi trebao značajno unaprijediti željezničku povezanost i prometni standard istočnog dijela zemlje. Projekt obuhvaća 83 kilometra pruge, modernizaciju postojećeg i izgradnju novog kolosijeka, kao i niz pratećih zahvata.

Tušek ističe kako je riječ o investiciji bez presedana u domaćoj prometnoj infrastrukturi. „Gledajući realno pojedinačnu vrijednost projekta, to je najveća odabrana investicijska vrijednost jednog projekta u povijesti prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Svakako, jedan povijesni veliki megaprojekt”, rekao je Tušek.

Dodao je kako projekt ne uključuje samo željezničku prugu, već i značajna ulaganja u popratnu infrastrukturu, uključujući sredstva za županijske uprave za ceste te obnovu kolodvora u Popovači, Kutini, Novskoj, Ivanić Gradu te dijelu Dugog Sela. „Uistinu, jedna impresivna investicija koja će u potpunosti promijeniti dinamiku života istočnog dijela Republike Hrvatske”, naglasio je, ističući i planiranu brzinu pruge do 160 kilometara na sat.

Nakon odabira izvođača, HŽ Infrastruktura ulazi u završnu fazu postupka javne nabave. „Odabrana je ponuda Afcons Infrastructure, indijske kompanije, u iznosu od 677 milijuna eura”, naveo je Tušek, dodajući kako bi potpisivanje ugovora moglo uslijediti do kraja godine.

Dvokolosiječna pruga kao poticaj regionalnom razvoju

Tijekom izvođenja radova putovanje vlakom bit će moguće, ali uz određene poteškoće i izmjene u organizaciji prometa. Planirano je da radovi traju oko pet godina i deset mjeseci od potpisivanja ugovora, a cijeli projekt provodit će se bez potpunog zatvaranja pruge.

Govoreći o učincima projekta nakon završetka radova, Tušek ističe da je riječ o investiciji koja će dugoročno promijeniti kvalitetu života i gospodarsku dinamiku cijelog područja. „Generalno, kada govorimo o željezničkoj infrastrukturi, jednog ozbiljnog regionalnog razvoja bez kvalitetne, brze i moderne željeznice nema. To je danas standard svih razvijenih europskih ekonomija”, rekao je.

Naglasio je da će modernizacija omogućiti bolju povezanost manjih gradova s glavnim urbanim središtima. „Ako želite da gradići poput Novske postanu maltene predgrađa grada Zagreba, to je nemoguće bez moderne željeznice. A kada znate da će po završetku projekta jedna Novska biti na gotovo sat vremena od centra grada Zagreba, mislim da o važnosti toga ne treba posebno govoriti”, apostrofirao je.

Govoreći o budućnosti željezničkog prometa u Hrvatskoj, zaključno je izrazio optimizam. „Vjerujem da je lijepa budućnost željeznice u Hrvatskoj i da će Hrvatska kroz nekih 5 do 10 godina imati standard željezničkog prometa potpuno primjeren našem stanovništvu, geografskom teritoriju, okruženju i na jednoj razini standarda kakav je u zemljama u srednjoj Europi”, zaključio je.

IZVOR