Arhiva za kategoriju Obavijesti

Od Zagreba do Rijeke i istoka Hrvatske, najveći željeznički projekti ulaze u nove, konkretnije faze realizacije.

Hrvatska željeznička infrastruktura posljednjih je godina jedno od najvećih gradilišta u zemlji. U ožujku smo napravili pregled ključnih projekata, od zagrebačkog željezničkog čvora i nizinske pruge prema Rijeci do velikih dvokolosiječnih dionica prema Mađarskoj i istoku Hrvatske. Tada su brojni projekti još bili u fazi dokumentacije, javne nabave ili višegodišnjih žalbenih postupaka.

Nekoliko mjeseci poslije slika je ipak nešto drukčija. Neke su nabave napokon riješene, dio velikih gradilišta približio se završetku, a za najveći željeznički projekt u hrvatskoj povijesti odabran je izvođač. Od HŽ Infrastrukture ponovno smo zatražili pregled aktualnog stanja najvećih projekata. Evo što se promijenilo.

Zagrebački željeznički čvor

Jedan od projekata koji je još u ožujku bio duboko u studijskoj fazi jest razvoj željezničkog čvora Zagreb. HŽ Infrastruktura je 2024. započela izradu idejnih rješenja i studijske dokumentacije, a prva faza odnosila se na povezivanje Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman s Glavnim kolodvorom. Druga faza obuhvaća puno šire područje cijelog zagrebačkog čvora.

Sada su izrađena i varijantna idejna rješenja novih pruga te dogradnje i modernizacije pojedinih elemenata postojeće mreže.

– Druga faza Studije razvoja željezničkog čvora Zagreb je u izradi. Izrađena su varijantna idejna rješenja izgradnje novih pruga te dogradnje i modernizacije određenih elemenata postojeće željezničke mreže u čvoru Zagreb. Izrada analitičkog dijela druge faze Studije je pri kraju, nakon čega preostaje evaluacija izrađenih varijantnih rješenja te izrada financijsko-ekonomske analize odabranih varijanti, naveli su iz HŽ Infrastrukture.

Do kraja rujna planira se završiti varijantna idejna rješenja i analitički dio Studije. Nakon toga slijedi evaluacija razrađenih rješenja uz uključivanje dionika.

Nizinska pruga prvi put ide po potpuno novom modelu

Najzanimljivija promjena dogodila se na projektu nizinske pruge Zagreb – Rijeka. U ožujku su dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani bile u fazi izrade idejnih projekata i pripreme lokacijskih dozvola.

U međuvremenu je HŽ u srpnju otvorio ponude na javnoj nabavi za tehničku pomoć pri nabavi i provedbi takozvanog Alliance ugovora za projektiranje i građenje tih dionica.

– Pristigle su dvije ponude – tvrtke Vison Oy iz Helsinkija u Finskoj u iznosu od 1.020.000 eura plus PDV te zajednice ponuditelja koju čine KPMG Croatia kao nositelj, Projekt jednako razvoj i Odvjetničko društvo Kallay & Partneri, u iznosu od 692.500 eura plus PDV. U tijeku je evaluacija ponuda i donošenje odluke o odabiru, kažu iz HŽ-a. Procijenjena vrijednost nabave je 1,5 milijuna eura bez PDV-a, a ugovor bi trajao čak pet godina.

Zanimljivo je da će upravo nizinska pruga biti prvi veliki infrastrukturni projekt u Hrvatskoj na kojem će se koristiti Alliance model ugovaranja. Takav model temelji se na partnerstvu naručitelja i izvođača, a cilj je ubrzati projektiranje, javnu nabavu i samo izvođenje.

– Osnovni ciljevi nabave su razvoj strategije javne nabave za realizaciju ugovora prema Alliance modelu, prijedlog optimalnog dvostupanjskog postupka nabave, sudjelovanje u pregovorima s gospodarskim subjektima, sastavljanje konačnog ugovora za radove te savjetovanje tijekom izvođenja, ali i u eventualnim revizijskim, žalbenim i sudskim postupcima, pojašnjavaju iz HŽ-a.

Tehnička pomoć posebno je važna jer se takav model do sada nije koristio u Hrvatskoj. Vrijednost samih radova, izvor financiranja i rok gradnje bit će određeni tek nakon izrade idejnog projekta i analize tržišnih cijena.

Za dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani i dalje se izrađuju idejni projekti, a zahtjevi za lokacijske dozvole trebali bi biti podneseni do kraja godine. Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš izdano je 2025.

Od Rijeke do Vinkovaca još se projektira

Nastavak nizinske pruge prema Rijeci također ide dalje. Za prugu Škrljevo – Rijeka – Jurdani dovršene su Studija izvodljivosti, Analiza troškova i koristi, Studija utjecaja na okoliš i Idejni projekt, a lokacijska dozvola već je ishođena.

– U tijeku je izrada projektne dokumentacije na razini glavnih projekata. U postupku smo dovršetka svih glavnih projekata, izrade parcelacijskih elaborata te se radi na izdavanju potrebnih građevinskih dozvola, doznali smo.

Napreduje i velika modernizacija pravca Okučani – Vinkovci. Za cijelu dionicu izdana je lokacijska dozvola, a sada se izrađuju glavni projekti. No projekt ne podrazumijeva samo obnovu tračnica, nego kompletnu modernizaciju infrastrukture.

– Projekt obuhvaća obnovu kolosijeka, rekonstrukciju kolodvora i stajališta, izgradnju i rekonstrukciju perona i pristupa, zahvate na građevinskim objektima, sustavima odvodnje, elektroenergetskoj, signalno-sigurnosnoj i telekomunikacijskoj infrastrukturi te provedbu potrebnih mjera zaštite od buke, kažu iz HŽ-a.

Natječaj za radove raspisat će se nakon završetka glavnih projekata, ishođenja građevinskih dozvola i osiguravanja financiranja.

Hrvatski Leskovac – Karlovac napokon krenuo dalje

Jedna od najvećih promjena u odnosu na naš proljetni pregled dogodila se na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac. U ožujku je cijeli projekt još bio blokiran žalbama u javnoj nabavi. Nakon poništenja izbora turskog Doğuşa, posao je bio dodijeljen španjolskoj Comsi, ali su ponovno uslijedile žalbe. Postupak odabira tada je trajao već šest godina. Sada je ugovor s Comsom potpisan.

– Svi objekti poput nadvožnjaka i podvožnjaka, osim podvožnjaka Bedekova, umjesto željezničko-cestovnih prijelaza već su izgrađeni. Preostalo je obnoviti 44 kilometra postojećeg kolosijeka te izgraditi novi, provesti elektrifikaciju, radove na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima te rekonstruirati kolodvore u Hrvatskom Leskovcu, Jastrebarskom i Karlovcu, odgovorili su iz HŽ Infrastrukture.

Trenutačno se izvode pripremni radovi, a završetak kompletnog projekta predviđen je za 2029. godinu.

Dva velika gradilišta prema Mađarskoj pred završetkom

Još u ožujku pisali smo da se dvije velike dionice između Dugog Sela i mađarske granice približavaju završetku. Pruga Dugo Selo – Križevci sada je praktički pred ciljem.

– Projekt Dugo Selo – Križevci trenutačno je pred svojim završetkom, a glavnina preostalih radova još se odvija u kolodvoru Dugo Selo koji je u potpunosti rekonstruiran. Planirani završetak je do kraja godine, navode iz HŽ-a.

U završnoj fazi nalazi se i dionica Križevci – Koprivnica – državna granica. Građevinski radovi trebali bi završiti do kraja godine, a tijekom rujna dovršavaju se radovi u kolodvoru Koprivnica, uključujući jedan od kolosijeka i pothodnik prema Zagrebačkoj ulici.

U listopadu bi trebalo početi i uklanjanje starog mosta preko Drave. Paralelno se ugrađuju i ispituju prometno-upravljački i signalno-sigurnosni sustavi.

– Nakon toga slijede tehnički pregledi i postupci ishođenja uporabnih dozvola potrebnih za punu funkcionalnost modernizirane dvokolosiječne pruge. Postupno podizanje brzina do projektirane trebalo bi početi s primjenom novog voznog reda 2026./2027., saznali smo.

Projekt od 900 milijuna eura dobio izvođača

Najveći pomak ipak se dogodio na pruzi Dugo Selo – Novska. Kada smo posljednji put radili pregled, javna nabava za rekonstrukciju postojeće i gradnju drugog kolosijeka još je trajala. Sada je poznato tko bi trebao izvesti radove na najvećem željezničkom projektu u povijesti Hrvatske.

– HŽ Infrastruktura donijela je odluku o odabiru izvođača radova. Kao ekonomski najpovoljnija odabrana je ponuda tvrtke AFCONS Infrastructure Limited u iznosu od 677.055.750,67 eura bez PDV-a, dok je ukupna vrijednost projekta oko 900 milijuna eura, rekli su nam iz HŽ-a.

Sljedeći veliki korak bit će potpisivanje ugovora, nakon čega izvođač može biti uveden u posao. Samo izvođenje predviđeno je na pet godina i deset mjeseci.

Riječ je o projektu koji će donijeti drugi kolosijek, rekonstrukciju postojeće pruge, modernizaciju kolodvora, signalno-sigurnosnih sustava te brojne mostove, pothodnike i denivelirana križanja. Nakon završetka bit će omogućene brzine vlakova do 160 kilometara na sat te veći kapacitet jednog od ključnih željezničkih pravaca u Hrvatskoj. 

IZVOR

Početak radova predviđen je za početak kolovoza ove godine, a riječ je o Projektu rekonstrukcije teretnog dijela Željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnji intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu (DSCT) Zagreb Deep Sea

HŽ Infrastruktura kreće u još jedan važan strateški projekt obnove željezničke infrastrukture koji će biti sufinanciran sredstvima Europske unije. Riječ je o Projektu rekonstrukcije teretnog dijela Željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnji intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu (DSCT) Zagreb Deep Sea čija je prva faza izgradnje upravo dovršena na zapadnom dijelu riječke luke. Početak radova predviđen je za početak kolovoza ove godine, a u pripremnoj su fazi 4. srpnja predstavnici Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture d.o.o. potpisali ugovor s izvođačem radova, slovenskom tvrtkom SŽ – Železničko gradbeno podjetje Ljubljana d.d., vrijedan 159.522.368,41 kunu.

Kompletan projekt rekonstrukcije dijela riječkog željezničkog kolodvora i izgradnje intermodalnog terminala na DSCT terminalu u luci Rijeka vrijedan je oko 32 milijuna eura, a njegov je najvažniji cilj doprinijeti rastu luke Rijeka kao jedne od osnovnih luka na mediteranskom transeuropskom prometnom koridoru. Upravo zbog iznimne važnosti teretnog i novog intermodalnog terminala ne samo za hrvatske potrebe teretnog transporta nego i u europskim okvirima prijevoza tereta željeznicom, Europska unija će projekt sufinancirati s 85 posto sredstava, odnosno s oko 27 milijuna eura iz Instrumenata za povezivanje Europe (CEF). Projektnu dokumentacije za rekonstrukciju željezničkog kolodvora Rijeka te izgradnju intermodalnog izradio je konzorcij ŽPD d.d., Rijekaprojekt d.o.o. i IDOM, dok je ugovor za usluge stručnog nadzora nad izvođenjem radova na projektu potpisan sa zajednicom gospodarskih subjekata Institut IGH d.d. i Investinženjering d.o.o. Ovaj projekt je nastavak već započete uspješne suradnje HŽ Infrastrukture i Lučke uprave Rijeka koja je utemeljena na projektu Brajdica vrijednom gotovo 36 milijuna eura. I u tom je projektu oko 85 posto sredstava osigurano putem Instrumenata za povezivanje Europe (CEF). Nakon dovršetka radova rekonstruirani teretni riječki terminal i novi intermodalni terminal povezat će se s kontejnerskim terminalom (DSCT) Zagreb Deep Sea, čija je prva faza upravo dovršena u svibnju ove godine, a u drugoj bi se fazi trebala izgraditi lučka prometna infrastruktura, odnosno pristupna lučka cesta i željeznički kolosijeci.

Voditelj projekta HŽ Infrastrukture Marko Kukić objasnio je da će projekt obuhvatiti modernizaciju postojećeg teretnog dijela željezničkog kolodvora koji se nalazi u produžetku putničkog dijela Željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnju intermodalnog terminala na novoizgrađenom kontejnerskom terminalu Zagreb Deep Sea. Prema njegovim riječima, tijekom dvije godine, koliko će radovi trajati, rekonstruirat će se i produžiti postojećih 12 kolosijeka i izvlačnjaka, izraditi sustav kabelske kanalizacije, izvršiti ugradnja telekomunikacijskih kabela, kabela napajanja i rasvjete, te izvesti radovi na kontaktnoj mreži te na donjem ustroju kako bi se poboljšale nosivost i odvodnja podloge. U drugoj fazi radova izradit će se priključci kolosiječnih postrojenja i kabelska kanalizacija u području spoja rekonstruiranih kolosijeka teretnog kolodvora Rijeka i terminala na postojeće stanje, a projektom je predviđena i izgradnja četiri kolosijeka dužine 400 metara na novom dijelu kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu te dva kolosijeka za portalne dizalice koje će skidati kontejnere i stavljati ih na vlak. Kukić je također kazao da će predstavnici HŽ Infrastrukture u srijedu 17. srpnja s izvođačem radova održati pripremni sastanak, takozvani kick-off, na kojem će im predati kompletnu dokumentaciju i dogovoriti detalje provedbe projekta.

Najvažniji cilj ovog projekta je povećati kapacitet Luke Rijeka, odnosno ubrzati proceduru utovara i istovara tereta kao i dovoza i odvoza, te omogućiti značajnije preusmjeravanje teretnog prijevoza na željeznicu. Dovršetkom radova i puštanjem novih dijelova terminala u promet teretni kolodvor će povećati ukrcajni i iskrcajni kapacitet željeznicom na 360.000 TEU godišnje, što je oko 60 posto tereta željeznicom, od ukupno planiranih 600.000 TEU. U HŽ Infrastrukturi posebno napominju da će projekt rekonstrukcije teretnog dijela Željezničkog kolodvora Rijeka i izgradnje intermodalnog terminala na Zagreb Deep Sea, kada bude završen u potpunosti, značajno podići razinu konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale vidove prometa, jednako kao i ostali strateški projekti na kojima HŽ Infrastruktura intenzivno radi.

HŽ Infrastruktura je nositelj najvećih infrastrukturnih projekata u Republici Hrvatskoj i najveći korisnik bespovratnih sredstava Europske unije u prometnom sektoru. U sljedećem petogodišnjem razdoblju očekuju je investicije u vrijednosti preko devet milijardi kuna, od kojih će dio biti sufinanciran sredstvima CEF-a. Značajna ulaganja u obnovu stare i izgradnju nove transportne željezničke infrastrukture, tvrde u HŽ Infrastrukturi, dodatno će potaknuti razvoj prometnih usluga i infrastrukture uz osnovnu željezničku mrežu, ali i poboljšati međupovezanost na hrvatskoj i europskoj razini te olakšati i ubrzati transport kontejnera s brodova na željeznicu i obratno, što je u skladu s europskim zahtjevima interoperabilnosti i intermodalnosti. No osim povećanja kapaciteta teretnog željezničkog prometa i bolje povezanosti riječkog željezničkog pravca s koridorima Mediteran, Rajna-Dunav i Baltik-Jadran, i ovaj, jednako kao i već započeti projekti obnove i proširenja teretnog željezničkog kolodvora Rijeka-Brajdica, također će dodatno potaknuti i razvoj luke Rijeka kao učinkovite i održive ulazne i izlazne točke za kontejnerski i drugi teretni promet te poboljšati njezinu infrastrukturu u segmentu kontejnerskog prometa. Time se i Luka Rijeka kao najveća luka za pretovar tereta na hrvatskom dijelu Jadrana vraća u fokus međunarodnog teretnog prometa i osigurava konkurentnost na europskom transportnom tržištu.

IZVOR

Izvanrednim nadzorom sada bi se trebale utvrditi sve okolnosti obaju događaja te eventualni propusti u željeničkom sustavu.

Agencija za sigurnost željezničkog prometa nadzirat će HŽ Cargo, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastrukturu nakon sudara kod Škrinjara i novog ozbiljnog incidenta u Škrljevu.

Na zahtjev potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića pokrenut je izvanredni inspekcijski nadzor kod željezničkih prijevoznika HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz te kod upravitelja željezničke infrastrukture HŽ Infrastrukture.

Ministar Butković zatražio je nadzor nakon dvaju ozbiljnih događaja koji su se dogodili u samo dva dana – subotnjeg sudara teretnog i putničkog vlaka kod Škrinjara te nedjeljnog prolaska teretnog vlaka kroz signal koji je zabranjivao daljnju vožnju u kolodvoru Škrljevo.

Ravnatelj Agencije za sigurnost željezničkog prometa Želimir Delač odmah je pokrenuo izvanredni nadzor i od nadležnih suradnika zatražio da mu u najkraćem roku dostave planove njegova provođenja.

Izvanrednim nadzorom sada bi se trebale utvrditi sve okolnosti obaju događaja te eventualni propusti u željeničkom sustavu.

IZVOR

Na pruzi Zagreb – Rijeka danas je došlo do ozbiljnog sigurnosnog incidenta nakon što je teretni vlak prošao kroz crveno svjetlo na signalnom uređaju. Zahvaljujući pravodobnoj reakciji djelatnika HŽ Infrastrukture, oba vlaka zaustavljena su na sigurnoj udaljenosti.

Kako su izvijestili iz HŽ-a, incident se dogodio u 13.06 sati između kolodvora Škrljevo i Meja. Teretni vlak prijevoznika HŽ Cargo prošao je kroz crveno svjetlo u kolodvoru Škrljevo te se nije zaustavio kako je bilo predviđeno radi križanja s putničkim vlakom HŽ Putničkog prijevoza koji je dolazio iz smjera Zagreba.

Djelatnici HŽ Infrastrukture na vrijeme su uočili sigurnosni propust te su odmah postupili prema propisanim sigurnosnim procedurama. Isključili su napon u kontaktnoj mreži, nakon čega su se oba vlaka zaustavila na sigurnoj udaljenosti. Zbog incidenta željeznički promet na toj dionici trenutačno je u prekidu.

IZVOR

Istražitelji će analizirati brzinu vlakova, službenu komunikaciju, održavanje pruge i vozila te provjeriti radno vrijeme strojovođa i prometnika

Sudar putničkog i teretnog vlaka kod Bjelovara ponovno je otvorio pitanje sigurnosti hrvatske željeznice, no jedna okolnost ovu nesreću čini posebno zanimljivom: dogodila se na relativno novoj pruzi, na kojoj bi i infrastruktura i ugrađena oprema trebale biti u vrlo dobrom stanju.

Naime, u nesreći između Gradeca i Svetog Ivana Žabna sudjelovali su putnički vlak HŽ Putničkog prijevoza i teretni vlak HŽ Carga. Što je dovelo do sudara tek treba utvrditi, a stručnjak za željeznički promet, profesor Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu i stalni sudski vještak Mladen Nikšić, upozorava kako bi bilo pogrešno već sada donositi zaključke.

– Riječ je o otprilike 12 kilometara pruge koja je napravljena prije nekoliko godina. Koliko je meni poznato, ta bi pruga trebala biti u odličnom stanju, kao i oprema koja je na njoj ugrađena. Teško je sada znati je li došlo do neke tehničke pogreške ili nečega drugog – kaže Nikšić.

Nesreća se dogodila na pruzi obnovljenoj 2019.

Posebno upozorava na refleks koji se često javlja nakon problema na hrvatskim prugama: zaključak da je uzrok nužno zastarjela infrastruktura. Ovaj put, kaže, situacija nije tako jednostavna.

– Mi obično prvo kažemo: staro je, ovo je dotrajalo. Ali ovdje se nesreća dogodila baš na novom dijelu pruge, barem prema informacijama koje su sada dostupne – govori.

Naime, dionica na kojoj su se vlakovi sudarili nije desetljećima zapuštena pruga. Riječ je o pruzi Gradec – Sveti Ivan Žabno, dugoj 12,2 kilometra, koja je otvorena krajem 2019. godine kao prva potpuno nova željeznička pruga izgrađena u Hrvatskoj nakon 52 godine. Projektirana je za brzine do 120 kilometara na sat.

Ni vozila koja su sudjelovala u sudaru nisu, dodaje, jednostavno primjer desetljećima stare tehnike.

– Putnički vlak je novi Končarov vlak. Lokomotiva teretnog vlaka starija je, ali, koliko vidim, modernizirana je. Što je utjecalo na nesreću i što se točno dogodilo, stvarno tek treba istražiti.

Snimke razgovora, brzina, održavanje…

A upravo bi istraga trebala rekonstruirati gotovo svaku relevantnu okolnost prije sudara.

Nikšić objašnjava kako očevid provode policija i, ovisno o težini događaja, državno odvjetništvo, dok se unutar željezničkog sustava formira i posebno povjerenstvo u kojem sudjeluju predstavnici infrastrukture i prijevoznika. U ovom slučaju to povjerenstvo će tako činiti predstavnici HŽ Infrastrukture, HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza.

No, neće se pregledavati samo mjesto nesreće.

– U istragama se očitavaju brzinomjerni uređaji na vlakovima. Preslušava se komunikacija između prometnika vlakova i strojovođa, ako je komunikacije bilo. Ona se mora odvijati preko službenih linija koje se snimaju – objašnjava.

Istražitelji će provjeravati kada su vlakovi posljednji put održavani, kada je održavana pruga, ali i raspored rada ljudi koji su upravljali prometom.

– Gleda se rad strojovođa i prometnika vlakova, jesu li eventualno bili u prekovremenom radu ili su imali nedopušten broj radnih sati. Sve se to na kraju slaže u jednu cjelinu i tek se onda donosi zaključak – kaže Nikšić.

Drugim riječima, čak i ako istraga potvrdi da je neposredno prije sudara došlo do pogrešnog postupanja nekog od sudionika, time priča neće nužno biti završena. Trebat će utvrditi i što je takvom postupku prethodilo.

‘Modernizacija ide, ali svima nama presporo‘

Nesreća je ponovno otvorila i šire pitanje koliko je hrvatska željeznica zapravo modernizirana.

Nikšić kaže da ulaganja postoje i da je proces krenuo, ali upozorava da je riječ o projektima čiji se puni rezultat ne može vidjeti u nekoliko godina.

– Modernizacija napreduje. Naravno, svima nama to ide presporo, ali to su veliki zahvati. Takvi projekti traju deset ili petnaest godina.

Izdvaja radove na pravcu od Zagreba preko Križevaca i Koprivnice prema mađarskoj granici, ulaganja prema Karlovcu i Rijeci te nove projekte na drugim ključnim dionicama. Problem hrvatske željeznice, smatra, jest što su desetljeća nedovoljnog ulaganja ostavila zaostatak koji nije moguće nadoknaditi odjednom.

– Sredstva postoje, najčešće su to europski fondovi, ali ne možete sve realizirati u godinu ili dvije. Godinama se nije ulagalo. Sada se ulaže, ali svi se kamenčići u mozaiku moraju složiti da biste dobili cijelu sliku.

Procjenjuje da bi tek za desetak ili petnaest godina, nastave li se sadašnji projekti, puni učinak modernizacije mogao biti vidljiv na većem dijelu mreže.

IZVOR