Arhiva za kategoriju Obavijesti

Rekao je to ministar gospodarstva Ante Šušnjar na konferenciji Jutarnjeg lista ‘Nova industrijska strategija – Tehnologija, ljudi, kapital‘

Pozdravnim govorima organizatora te predstavnika Vlade, Europske komisije i zagrebačke gradske uprave na Zagrebačkom velesajmu počela je konferencija Jutarnjeg lista ‘Nova industrijska strategija – Tehnologija, ljudi, kapital‘. Konferenciju koja bi trebala odgovoriti na pitanja što donosi nova industrijska strategija države i kakva su očekivanja od strategije vodećih domaćih industrijalaca prati stotinjak dionika poslovnog života, znanosti i stručne javnosti.

– Želimo pokrenuti vrlo ozbiljnu raspravu o tome gdje ide hrvatska industrija. Zato na konferenciji kao sudionike panela imamo vodeće ljude ključnih i najvažnijih domaćih industrija. Želimo odgovoriti na pitanje gdje Hrvatska može rasti, gdje ima potencijal i neiskorištene mogućnosti – naglasio je otvarajući konferenciju glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.

Nakon njega se skupu obratila direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša. Ovaj skup, ustvrdila je Renata Suša, dolazi u trenutka kada se i hrvatska i europska industrija nalaze na raskrižju.

– Na Zagrebačkom velesajmu upravo se odvija jedini domaći industrijski sajam posvećen djelatnosti zavarivanja. Kao što kvalitetno zavarivanje drži konstrukciju na okupu, tako partnerstva u domaćoj industriji drže industriju stabilnom – upozorila je direktorica ZV-a. Uslijedilo je obraćanje voditeljice predstavništva Europske komisije u Zagrebu Zrinka Ujević.

– Ponovo smo u svojevrsnoj energetskoj krizi, od početka sukoba na Bliskom istoku svjedočimo rastu cijena energije. Ispred nas je nesigurno razdoblje, razdoblje velikih izazova. Stoga će biti nužna suradnja Komisije i država članica – naznačila je Zrinka Ujević. Energetska sigurnost, upozorila je, je i industrijski izazov.

– Analiza Marija Draghija, za koju ste, uvjerena sam, svi čuli, upozorio je kako Europa ima strukturno, a ne cikličko zaostajanje za SAD-om. Draghi je procijenio da Europa mora investirati 800 milijardi eura kako bi ubrzala industrijsku proizvodnju i uhvatila korak s SAD-om – kazala je voditeljica predstavništva EK u Zagrebu. Pozvala je na povećanje energetske samodostatnosti Europe. Osvrnula se na industrijske projekte u Hrvatskoj koje podupire EU, izdvojivši projekte autonomnog vozila Rimac Automobila, električnih vlakova Končara i centar gaming industrije u Novskoj.

– Hrvatska je članica Eurozone i Schengena što su sve pretpostavke za snažniju ulogu Hrvatske u reindustrijalizaciji Europe. Postoje prilike, ali one se ne stvaraju same od sebe – upozorila je Zrinka Ujević.

Skup je pozdravio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

– Tema konferencije je vrlo bitna, a važno je i što se održava na Zagrebačkom velesajmu koji je već desetljećima središte poslovnih skupova i sklapanja novih poslova, pridonoseći i industrijskom Zagrebu. Jaki industrijski Zagreb je jaki Zagreb – ocijenio je Tomašević. I zagrebački gradonačelnik istaknuo je važnost investicije Rimac Automobila na širem području Zagreba i ponudio suradnju gradske uprave razvoju investicija u gradsku industriju. Nakon Tomaševića sudionicima konferencije obratio se ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

– Hrvatska treba industriju koja stvara nove vrijednosti i otvara održiva radna mjesta. Industrija je pitanje nacionalne sigurnosti, jer strane investicije ovise o geopolitičkim okolnostima koje mogu biti nestabilne – upozorio je Šušnjar. Iz aktualnih pokazatelja domaćeg industrijskog proizvoda izdvojio je rast produktivnosti koji svjedoči, istaknuo je, napretku i kvalitetnijem iskorištavanju resursa.

Govoreći o Novoj industrijskoj strategiji koju priprema Ministarstvo gospodarstvo Šušnjar je naveo da je prijedlog strategiji pri kraju i da će uskoro biti upućen u javnu raspravu.- Moramo snažnije povezati istraživanje i industriju, brže uvoditi nova tehnološka rješenja. Razvoj industrije ide prema učinkovitijem iskorištavanju energije. Okosnica industrijskog razvoja su, među ostalim, kemijska, industrija cementa, prehrambena industrija, a sve više i obrambena industrija – naznačio je ministar gospodarstva.

PRVI PANEL ‘Nizinska pruga prema Rijeci – projekt kakav dosad kod nas nije rađen‘

Nakon pozdravnih govora uslijedio je prvi panel na konferenciji pod nazivom ‘Predvodnici hrvatske industrije: energija, infrastruktura i strateška proizvodnja‘ u kojem su sudjelovali predsjednik Uprave šibenskog Iskra brodogradilišta Roko Vuletić, predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe Marko Ćosić, predsjednik Uprave Ericsson Nikole Tesle Siniša Krajnović i predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić.

Iznoseći na prvom panelu skupa na ZV-u planove novog vlasnika šibenskog brodogradilišta slovenske kompanije Iskra, predsjednik Uprave Iskra brodogradilišta Šibenik Roko Vuletić najavio je kako će Iskra učiniti sve da se u Šibeniku proizvode brodovi s dodanom vrijednošću, ali, istaknuo je, u rokovima koji će biti jasno definirani a ne u neograničenom trajanju.

– Moramo imati jedno veliko brodogradilište u Hrvatskoj jer vidimo da je mala brodogradnja u nas uspješna u poslovima s stranim brodogradilištima koja već rade s dodanom vrijednošću. Imamo kadrove, imamo iskustvo, mislimo da je to ostvarivo – kazao je Vuletić.

Predsjednik Uprave Ericssona Nikole Tesle Siniša Krajnović ocijenio je vrlo ambicioznim plan države da oko 12,5 posto BDP-a države dolazi iz ICT sektora.

– Taj cilj je ostvariv, ali ga ne može ICT sektor ostvariiti sam. Potrebna je sinergija s drugim segmentima gospodarstva, pogotovo s infrastrukturom – kazao je Krajnović. Osvrnuvši se na rizike koje donosi aktualna geopolitčka situacija u svijetu, Krajnović je istaknuo da država i kompanije koje s njom surađuju imaju strategiju za čuvanje kritične javne infrastrukture.

Govoreći o trenutačnim planovima Europske unije u razvoju obrambene industrije predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe Marko Ćosić izrazio je očekivanje da će doći do ujedinjavanja planova razvoja proizvoda kao što su oklopna borbena vozila i vojne letjelice što, istaknuo je, sada nije slučaj.

– Ne možemo govoriti o konkurentnosti ako SAD ima jednu platformu za borbeno oklopno vozilo, a Europa 17 platformi – napomenuo je Ćosić. Dodao je i kako dio europske industrije u djelatnostima poput željeznice i transporta u cjelini lako može napraviti transformaciju prema vojnom programu.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić osvrnuo se, među ostalim, na projekt nizinske pruge prema Rijeci.

– Trenutačno se provodi natječaj za konzultanta jer je riječ o projektu kakav dosad kod nas nije rađen. Konzultanti kada se izaberu trebaju pripremiti natječaj za izvedbu projekta. Očekujemo da bi pruga bila gotova 2033. – naveo je Lončarić.

Komentirajući plan donošenja nove industrijske strategije Roko Vuletić zauzeo se za mjere očuvanja onoga što je od domaće industrije ostalo.

– Od izuzetne je važnosti energetska učinkovitost. Mi smo u brodogradilštu instalirali solarnu elektranu i imamo najniže troškove elekrične energije koje možemo imati – naznačio je Vuletić. Podsjetio je da Hrvatska, uz Grčku, ima najveću brodarsku flotu u Europskoj uniji koja se, istaknuo je, treba obnoviti.

IZVOR

Projektom je predviđena zamjena dotrajalih kolosijeka i skretnica, sanacija ili zamjena svih pet željezničkih mostova na dionici, obnova propusta te uspostava funkcionalnog sustava odvodnje.

HŽ Infrastruktura raspisala je natječaj vrijedan 1,1 milijun eura za izradu izvedbenog projekta obnove 42 kilometra željezničke pruge L204 na dionici Daruvar – Pčelić, koja je već godinama zatvorena za promet.

Natječaj je objavljen u Elektroničkom oglasniku javne nabave, a iz tehničke dokumentacije HŽ Infrastrukture vidljivo je da je stanje infrastrukture na dionici vrlo loše. Sustav odvodnje je zapušten ili ne postoji, na pojedinim dijelovima pruge evidentirana su klizišta, a znatan broj propusta zapunjen je zemljom i otpadom te izvan funkcije.

Sličnim problemima opterećen je i kolodvor Đulovac, jedini kolodvor na dionici čiji su kolosijeci izvedeni od zastarjelih tipova tračnica i ne zadovoljavaju uvjete nosivosti, zbog čega je brzina vožnje u kolodvoru ograničena na samo 20 km/h.

Projektom je predviđena zamjena dotrajalih kolosijeka i skretnica, sanacija ili zamjena svih pet željezničkih mostova na dionici, obnova propusta te uspostava funkcionalnog sustava odvodnje. Na svih 58 željezničko-cestovnih prijelaza planira se poboljšanje sigurnosnih uvjeta.

Ovaj natječaj dio je postupne obnove pruge L204, lokalne željezničke pruge koja povezuje Banovu Jarugu u Sisačko-moslavačkoj županiji s Pčelićem u Virovitičko-podravskoj županiji, a trasa prolazi i kroz Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Radovi na dionici Banova Jaruga – Daruvar već su u tijeku, a projekt za dionicu Daruvar – Pčelić bio je najavljen za ovu godinu. Tek kad izvedbeni projekt bude izrađen, HŽ Infrastruktura moći će raspisati natječaj za same građevinske radove.

Nakon obnove, pruge od Daruvara do Pčelića trebala bi biti osposobljena za brzinu od 50 do 80 km/h, ovisno o dionici. Pruga L204 namijenjena je lokalnom putničkom prometu na području zapadne Slavonije i Podravine, a za stanovnike niza manjih mjesta jedina je izravna željeznička veza prema Daruvaru i ostatku mreže.

Ponude se primaju do 14. svibnja 2026., a ugovor se sklapa na 12 mjeseci od potpisa, ne računajući trajanje upravnih postupaka.

IZVOR

HŽ Infrastruktura d.o.o. i tvrtka Plasser & Theurer potpisali su ugovor za nabavu novoga pružnog vozila, teške motorne drezine (TMD) za održavanje željezničke infrastrukture.

Ugovor vrijedan 7,3 milijuna eura dio je projekta „Nabava nove suvremene strateške i sitne pružne mehanizacije“, financiranog kreditom Europske investicijske banke, koji je osigurala Vlada RH. Rok za isporuku vozila je četiri godine.

Riječ je o visokosofisticiranom, multifunkcionalnom željezničkom vozilu namijenjenom za radove na održavanju i pregledu kontaktne mreže te radove na gornjem pružnom ustroju. Vozilo će biti konstruirano kao samostalno željezničko vozilo s mogućnošću rada i vožnje u oba smjera, čime će se omogućiti visoka operativna fleksibilnost.

Plasser CatenaryCrafter 12.5 bit će opremljen:

• hidrauličnim kranom za podizanje, pridržavanje i manipulaciju teretom
• podiznom radnom platformom za siguran rad na visini i izvođenje radova na kontaktnoj mreži
• sustavima za pozicioniranje kontaktnih vodova i ovjesnih elemenata
• radnim agregatima i priključcima za izvođenje različitih radova na infrastrukturi
• upravljačkim sustavima koji će omogućiti precizno upravljanje i nadzor rada.

Njime će se izvoditi radovi na izgradnji i modernizaciji pruga, održavanju i popravcima kontaktne mreže i pripadajućih elemenata, intervencijski zahvati i brzo otklanjanje smetnji na pruzi, prijevoz radnika i materijala, radovi na zahtjevnim prugama konfiguracije do 30 ‰ te će se upotrebljavati kao vučno vozilo za manevriranje i logističku podršku.

Zahvaljujući modularnom konceptu i mogućnosti ugradnje dodatne radne opreme, vozilo će omogućiti optimizaciju radnih procesa, povećanje učinkovitosti i smanjenje potrebe za angažmanom više specijaliziranih vozila. Modernizacija i izgradnja željezničke infrastrukture, uključujući međunarodne koridore, zahtijevaju primjenu suvremene i specijalizirane mehanizacije kako bi se osigurala dugoročna sigurnost, pouzdanost i održivost željezničkog sustava. Stoga će nabava novoga vozila dodatno ojačati operativni kapacitet u području održavanja željezničke mreže.

IZVOR

U tijeku je obnova najvećeg teretnog kolodvora u Hrvatskoj koja bi trebala završiti 2028. Obnova je bila prijeko potrebna s obzirom na to da je pruga izgrađena 70-ih godina, ali i zbog sve većeg broja vlakova koji čekaju na utovar tereta u luci Rijeka.

Gospodin Zvonko već 44 godine radi na ranžirnom kolodvoru. Kaže nam, njegovo zlatno doba bilo je 80-ih godina.

– Jer se izuzetno puno ranžiralo vagona, radilo se 24 sata. U 24 sata oko 2000 vagona se preradilo, rastavljali su se vlakovi i sastavljali novi. Danas kroz 24 sata nekakvo rastavljanje vagona se svelo na nekih 150 do 200 vagona, kaže Zvonko Bolkovac, voditelj nadzorne grupe na ranžirnom kolodvoru.

Ranžirni kolodvor danas se ne koristi kao prije jer nema interesa prijevoznika za ranžiranje vlakova. Danas se primarno koristi za deponiranje vlakova dok čekaju za ukrcaj tereta u luci Rijeka.

– Utoliko je važnija još ova obnova zato što razvojem kapaciteta luke Rijeka, modernizacijom kontenjerskih terminala, poprima ovaj kolodvor još jednu ulogu. Radovi obuhvaćaju obnovu kolosjeka, skretnica, signalno sigurnosnih uređaja i željezničko cestovnih prijevoza, rekao je Damir Lončarić, predsjednik uprave HŽ Infrastrukture.

Kolodvor može primiti više od 6 tisuća vagona, sadržava 100-tinjak kolosijeka, a njime se koristi oko 15 teretnih prijevoznika. 

– Preko ove spuštalice, odnosno slobodnim padom se razvrstavaju vagoni za određeni prava, i treći dio se radi tehnički pregled vlaka i dalje odlazi za Sloveniju, Mađarsku, itd., objašnjava Bolkovac.

Obnova stoji 33 milijuna eura, a uz to, kolosijeci će se prilagođavati nosivim stupovima cestovnog vijadukta koji će spajati autocestu Sisak-Zagreb sa Sarajevskom cestom i postati novi južni ulaz u grad Zagreb.

IZVOR

Diljem Hrvatske aktivna su gradilišta ili su radovi na željezničkim prugama pred početkom. Cilj je postupna nadogradnja i elektrifikacija pružne mreže u punom profilu, koja obuhvaća više od 2.000 kilometara infrastrukture. Riječ je o projektima vrijednima stotine milijuna eura, koji se velikim dijelom financiraju iz EU fondova.

Prema karti radova, upitali smo HŽ Infrastrukturu u kojoj su fazi pojedini projekti – od izrade dokumentacije do onih koji su već u tijeku. Evo što su nam odgovorili.

Željeznice u studijskoj i projektnoj dokumentaciji

HŽ Infrastruktura započela je 2024. godine izradu idejnih rješenja i studijske dokumentacije za modernizaciju i razvoj željezničkog čvora Zagreb. Projekt vrijedan oko milijun eura financira se iz državnog proračuna, a rok za završetak studije je rujan 2026. godine.

– Do sada je završena prva faza studije, koja se odnosi na povezivanje Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman s Glavnim kolodvorom, dok je u tijeku druga faza koja obuhvaća cjelokupno područje čvora Zagreb, rekli su nam iz HŽ-a.

Nadalje, za projekt Lepoglavske spojnice izrađena je studijska dokumentacija kao podloga za daljnju projektnu razradu, što je preduvjet za sljedeću fazu razvoja projekta. Projekt modernizacije i elektrifikacije dionice Zaprešić – Zabok, vrijedan 85 milijuna eura, dovršen je 2022. godine.

Također, rekli su nam kako trenutačno traje faza izrade idejnih projekata i ishođenja lokacijskih dozvola za nizinsku prugu od Karlovca do Rijeke, odnosno za dionice Karlovac – Oštarije/Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani. Plan je lokacijske dozvole ishoditi do kraja 2026. godine, nakon čega slijedi raspisivanje natječaja za radove. Za nastavak trase, na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani, u tijeku je dovršetak izrade glavnih projekata i ishođenje građevinskih dozvola.

Dodali su i da je u tijeku i izrada projektne dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Okučani – Vinkovci, procijenjene vrijednosti šest milijuna eura.

Završeni radovi

U posljednjih nekoliko godina dovršeno je više važnih projekata modernizacije i elektrifikacije željezničke infrastrukture diljem Hrvatske. Među njima se ističe nadogradnja i elektrifikacija pruge Vinkovci – Vukovar, vrijedna 62,2 milijuna eura, koja je završena 2024. godine. Također je realizirana dionica Gradec – Sveti Ivan Žabno, duljine 12,2 kilometra, u vrijednosti 34,4 milijuna eura.

Na području Zagreba završeni su radovi na dionici Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor, vrijedni oko 29 milijuna eura, kao i modernizacija signalno-sigurnosnih uređaja na Glavnom kolodvoru, vrijedna 11,8 milijuna eura. Među većim projektima ističe se i dionica Zaprešić – Zabok, duljine gotovo 24 kilometra, s ukupnom vrijednošću od oko 85 milijuna eura.

– Dodatno, dovršeni su radovi na dionici Okučani – Novska (19,8 kilometara, 36,1 milijun eura) te na pruzi Vinkovci – Tovarnik – državna granica, dugoj 33,5 kilometara, vrijednoj 66,5 milijuna eura. Ovi projekti značajno su unaprijedili sigurnost, kapacitet i brzinu željezničkog prometa te pridonijeli boljoj povezanosti unutar Hrvatske i s međunarodnim koridorima, naveli su iz HŽ-a.

Hrvatski Leskovac – Karlovac

Projekt nizinske pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac ponovno je zaustavljen zbog novih žalbi u postupku javne nabave. Nakon što je DKOM poništio izbor turske tvrtke Doğuş, HŽ Infrastruktura odlučila je ugovor dodijeliti drugorangiranoj španjolskoj tvrtki Comsa, no i na tu odluku pristigle su žalbe Doğuşa i Afconsa. Time se nastavila višegodišnja neizvjesnost, s obzirom na to da postupak odabira izvođača traje već šest godina.

Ako se žalbeni postupak ponovno oduži, radovi na dionici dugoj oko 40 kilometara teško će započeti prije 2027. godine, a završetak bi se mogao pomaknuti na 2030. ili kasnije. Projekt uključuje modernizaciju postojeće pruge, izgradnju drugog kolosijeka, mostova i vijadukata te uređenje kolodvora i prateće infrastrukture. Po završetku radova maksimalna brzina vlakova dosezat će do 160 km/h, uz određena ograničenja na pojedinim dionicama.

Dugo Selo – Križevci – mađarska granica

Jedan od ključnih projekata odnosi se na rekonstrukciju i izgradnju drugog kolosijeka na pravcu Dugo Selo – mađarska granica, gdje su dvije velike dionice trenutačno pri završetku. Dionica Dugo Selo – Križevci, duga 38,2 kilometra i vrijedna oko 200 milijuna eura, trebala bi biti završena tijekom 2026. godine, pri čemu su vlakovi već djelomično pušteni na oba kolosijeka. Paralelno napreduju radovi na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, gdje se završetak građevinskih radova očekuje sredinom 2026. godine.

– Za projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska trenutačno je u tijeku postupak javne nabave, rekli su nam iz Hrvatskih željeznica.

Projekt obuhvaća izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju kolodvora i signalno-sigurnosnih sustava te niz infrastrukturnih zahvata poput mostova, pothodnika i deniveliranih križanja. Po završetku radova omogućit će se brzine vlakova do 160 km/h, povećati kapacitet pruge i skratiti vrijeme putovanja. Riječ je o dijelu važnog međunarodnog koridora Rijeka – Zagreb – Budimpešta, koji će značajno unaprijediti željeznički promet i povezivost ovog dijela Hrvatske.

IZVOR