Arhiva za kategoriju Obavijesti

5.4.2024. – Raspisan natječaj za obnovu istarske pruge. Evo kolike će biti brzine

HŽ Infrastruktura je pokrenula  postupak javne nabave za obnovu 50 kilometara dionice željezničke pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, na pruzi državna granica – Buzet – Pula.

Procijenjena vrijednost investicije iznosi 55 milijuna eura, a radovi će trajati tri godine od uvođenja izvođača u posao. Obnavljat će se gornji pružni ustroj (tračnice i pragovi), prolazne skretnice i prolazni kolosijeci kroz kolodvore te podloga na željezničko-cestovnim prijelazima.

Na toj relaciji nalazi se sedam kolodvora, Buzet, Roč, Lupoglav, Borut, Cerovlje, Pazin i Sveti Petar u Šumi, te pet stajališta, Ročko Polje, Hum u Istri, Novaki, Heki i Heki stajalište. Trenutačno je brzina na toj dionici smanjena na 50 – 60 km/h, dok će nakon rekonstrukcije pruge brzina biti podignuta na onu prvotnu, za koju je pruga i projektirana, odnosno na 80 km/h.

Ovo je vrlo važan i konkretan korak prema modernizaciji željezničke infrastrukture u Istri, uz već pokrenutu izradu dviju studijskih dokumentacija za modernizaciju pruge Lupoglav – Raša i željezničkih kolosijeka u Luci Rijeka – bazen Raša, te za obnovu i modernizaciju željezničke pruge državna granica – Buzet – Pula.

Trenutačna ulaganja u Istri usmjerena su i u obnovu zgrada kolodvora i stajališta u ukupnoj vrijednosti od 600 tisuća eura. Tako su već završeni radovi na kolodvorskim zgradama u Puli, Pazinu, Lupoglavu i Buzetu, u Kanfanaru radovi počinju uskoro, a u suglasju s konzervatorima obnavlja se i prvi peron u Vodnjanu. Uređuju se i stajališta Juršići i Čabrunići. Modernizira se i 13 željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP) na kojima će biti ugrađeni polubranici i svjetlosno-zvučna signalizacija. Radovi na šest ŽCP-ova su završeni i u tijeku je ishođenje dozvola za puštanje u rad automatskih uređaja (Pazinski Novaki, Lovrečići, Cerovlje, Borut 1, Stancija i Sv. Petar u Šumi). Na prijelazu Roč radovi su u tijeku, dok su na ŽCP-ovima Buzet, Ročko Polje, Sarčija, Ježenj, Švogari i Kanfanar 3 radovi planirani tijekom iduće godine.

Velik ciklus ulaganja u željezničku infrastrukturu osim u Istri pokrenut je i u ostatku zemlje, a u sljedećih desetak godina u modernizaciju i izgradnju željezničke infrastrukture planira se uložiti više od šest milijardi eura. Dodatan zamah ulaganjima donijela je i izmjena TEN-T uredbe kroz koju su uvršteni na Transeuropsku prometnu mrežu i oni pravci koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi poput pravca prema Splitu, ali i istarskih i slavonskih pruga. Cilj je stvoriti brzu i modernu željeznicu koja sve dijelove Hrvatske povezuje s europskim željezničkim mrežama, a u tome ni istarski poluotok neće biti iznimka jer će ove konkretne aktivnosti rezultirati spajanjem željezničkih pravaca u Istri s ostatkom Hrvatske, ali i Europe, javljaju iz HŽ Infrastrukture.

IZVOR

No Comments

5.4.2024. – Više od šest milijardi eura za moderne pruge i vlakove: brzine na međunarodnim prugama bit će i do 160 km/h

Činjenica da se nalazimo u desetljeću kada su sva svjetla prometnih reflektora usmjerena u željeznicu već je općepoznata, no s vremena na vrijeme pojave se novosti o tome koji će sve projekti promijeniti sliku željezničkog prijevoza u Hrvatskoj, koliko će novca biti uloženo i iz kojih izvora. Tako je krajem prošle godine i početkom ove u fokus došla vijest o zajmu Europske investicijske banke za revitalizaciju željezničkog sustava u Hrvatskoj od 400 milijuna eura (prvi dio od ukupno planiranih 900 milijuna eura).

Ugovor za kredit koji će posredno koristiti HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz potpisan je između EIB-a i Ministarstva financija, odnosno Vlade Republike Hrvatske. Novac je to kojim će HŽ Infrastruktura obnoviti oko 500 kilometara međunarodnih, regionalnih i ponajviše lokalnih pruga koje takoreći nisu pogodne za sufinanciranje iz fondova EU (npr. dionice Knin – Zadar, Karlovac – Ozalj, Pitomača – Kloštar – Koprivnica – Varaždin – Čakovec, Kutina – Deanovec).

Također, financirat će se izrada tehničke dokumentacije za pojedine projekte, nabava nove suvremene pružne mehanizacije, modernizacija telekomunikacijske opreme (FRMCS sustav) te tehnička zaštita na objektima i željezničkoj infrastrukturi.

Kada se uzme u obzir i velik broj već pokrenutih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture, od kojih se 17 sufinancira iz fondova EU, dolazi se do iznosa većeg od šest milijardi eura koji će biti uložen u sljedećih desetak godina. Zato se može reći da se u pruge, kolodvore i prateću infrastrukturu trenutačno ulaže i planira uložiti najviše od hrvatskog osamostaljenja.

Projekti su u različitim fazama: od izrade studijske i projektne dokumentacije, preko provođenja postupaka javne nabave za radove do izvođenja radova. Glavnina tih projekata provodi se na koridoru RH2 koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte te na koridoru RH1 od Slovenije do Srbije, koji su dio Transeuropske prometne mreže (TEN-T), odnosno jedinstvene mreže europskih prometnica.

2024. u znaku završenih projekata

Pri kraju je projekt dogradnje i elektrifikacije pruge Vinkovci – Vukovar, duge 19 kilometara. Sredinom godine je planiran i završetak radova na modernizaciji željezničke pruge u središtu glavnoga grada, na dionici Zagreb Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor. Obnavljaju se tri i pol kilometra jednog od najprometnijih željezničkih pravaca u državi kojim na dan prođe oko 150 putničkih i teretnih vlakova. U drugoj polovini 2024. završit će i obnova pružne dionice između Zaboka i Krapine.

Na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom, u dužini od 42 kilometra, najveće je željezničko gradilište u državi na kojem se izvodi rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka. Projekt je vrijedan 350 milijuna eura i trebao bi biti završen 2025. godine. Radovi će se intenzivirati na rekonstrukciji postojećeg i gradnji novog kolosijeka između Dugog Sela i Križevaca, a radovi se izvode i na dionici od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.

Krajem prošle godine potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za radove na dionici Dugo Selo – Novska (na poddionicama Ivanić-Grad – Popovača i Popovača – Kutina). Procijenjena vrijednost radova iznosi 289 milijuna eura. Velik je broj projekata koji su fazi izrade studijske ili projektne dokumentacije. Na primjer, za prugu od Okučana do Vinkovaca, za razvoj željezničkog čvorišta Zagreb te za prugu na relaciji od Zagreba prema Rijeci koja obuhvaća dionice Karlovac – Oštarije, Skradnik – Krasica – Tijani i Škrljevo – Rijeka – Jurdani.

Cilj projekata modernizacije i obnove željezničke infrastrukture jest podići brzinu prometovanja i razinu sigurnosti, bolje povezati luke i željeznicu te povećati kapacitete pruga za prijevoz što većeg broja putnika i tereta. Tako bi se brzine na međunarodnim prugama trebale povećati do 160 km/h, na regionalnima do 120 km/h, a na lokalnima do 80 km/h.

Brzina i sigurnost

Brzina i sigurnost povećat će se i uklanjanjem uskih grla na željezničkoj infrastrukturi čime je obuhvaćena gradnja i rekonstrukcija mostova, vijadukata, propusta i usjeka.

U tijeku je i projekt ugradnje opreme za osiguranje tehničke kontrole željezničkih vozila u pokretu i razmjenu informacija na osnovnoj mreži (TEN-T) u Hrvatskoj. Bit će uveden i automatizirani sustav za nadzor željezničkih vozila, automatsko prikupljanje podataka i tehničkih parametara vlakova te za interakciju vlakova i željezničke infrastrukture u stvarnom vremenu na devet lokacija.

Diljem zemlje povećava se i razina sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP) ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme. Trenutačno se modernizira ukupno 145 ŽCP-a, a za dodatnih 26 prijelaza radovi su ugovoreni. Nakon završetka svih spomenutih ulaganja na cijeloj željezničkoj mreži u Hrvatskoj broj moderniziranih prijelaza bit će veći za 300.

Hrvatska na novim europskim koridorima

Također, u Europskom parlamentu prihvaćen je prijedlog Vijeća Europske unije o izmjenama TEN-T uredbe čime će Republika Hrvatska uz postojeća dva prometna koridora TEN-T mreže (Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav) biti pozicionirana na još dva: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. To Hrvatsku dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije, čime se otvara dodatna mogućnost sufinanciranja projekata iz fondova EU te za pokretanje novih projekata.

Na konkretnom primjeru to znači da će se na koridoru Baltičko more – Jadransko more naći i dionica pruge Oštarije – Split koja bi do 2040. trebala postati dvokolosiječna, elektrificirana te osposobljena za brzine do 160 km/h. S obzirom na to predstoji izrada studije koja će sadržavati analizu potrebe izmjene trase postojeće pruge, HŽ Infrastruktura će nakon službenog usvajanja revidirane TEN-T uredbe, što se očekuje u travnju, početi s aktivnostima potrebnima za izradu spomenute studije.

Završeni željeznički projekti

Što se tiče završenih projekata, obnovljena je pruga Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor na što se nadovezuju radovi između zagrebačkog Zapadnog i Glavnog kolodvora pa će nakon njihova završetka biti obnovljena cijela dionica od granice sa Slovenijom do Zagreba. Također, modernizirana je i elektrificirana dionica Zaprešić – Zabok, koja je prvenstveno prijevoz putnika u prigradskom prometu podigla na novu razinu. Što se tiče teretnog prijevoza, veliki je benefit ostvaren u najvećoj hrvatskoj luci i jednoj od glavnih luka na Mediteranskom koridoru – Rijeci. U suradnji s Lučkom upravom Rijeka, HŽ Infrastruktura završila je dva velika projekta modernizacije kontejnerskih terminala Brajdica i Zagrebačko pristanište, čime je olakšan transport tereta između luke i željeznice.

Obnova kolodvora

Osim pruga diljem Hrvatske, obnavljaju se i kolodvori od Slavonije do Istre. Tako je u cijelosti obnovljena zgrada željezničkog kolodvora Osijek, radi se na interijeru zgrade u Rijeci, na kojoj je već završena obnova pročelja, a u planu su još obnove kolodvorskih zgrada Zagreb Glavni i Zapadni kolodvor, Sesvete, Slavonski Brod, Pleternica, Virovitica, Pula, Vodnjan, Kanfanar, Pazin, Lupoglav, Buzet, Opatija-Matulji, Moravice i dr.

IZVOR

No Comments

3.4.202 – U promet je pušteno prvih 7 kilometara najskupljeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj

HŽ Infrastruktura pustila je u promet prvih sedam kilometara novoizgrađenog kolosijeka između kolodvora Koprivnica i Drnje na dionici pruge Križevci – Koprivnica – državna granica. Riječ je o najskupljem infrastrukturnom projektu, dužine 42 kilometra, koji se u ovom trenutku gradi u Hrvatsko, vrijednog 350 milijuna euraj. Novoizgrađeni desni kolosijek pušten je u promet da bi se moglo pristupiti rekonstrukciji postojećeg kolosijeka na navedenoj dionici.

U HŽ Infrastrukturi ističu kako je prije puštanja u promet obavljen interni tehnički pregled nadvožnjaka Sokolovac te se nakon očitovanja svih nadležnih institucija očekuje ishođenje uporabne dozvole. Također, nakon tehničkog pregleda i otklanjanja svih primjedbi ishođena je uporabna dozvola za nadvožnjak Novo Drnje. Odrađen je i interni tehnički pregled nadvožnjaka Vuk za koji se još moraju izgraditi ostale pristupne ceste te je plan da tehnički pregled bude proveden ovog mjeseca.

Također se najavljuje da će uskoro još neki novi dijelovi pruge biti pušteni u promet. Tako će krajem travnja promet između kolodvora Drnje i Novo Drnje biti preusmjeren preko novoizgrađenog dijela kolodvora Novo Drnje ukupne dužine dva i pol kilometra radi završetka preostalih radova na njegovoj izgradnji. Krajem svibnja će se dio devijacije 1 spajati na novi desni kolosijek do stajališta Vojakovački Kloštar u dužini od pet kilometara.

Puštanje u promet prvih kilometara novosagrađene pruge izuzetno je važno jer ukazuje na to da radovi idu planiranim tijekom.

Prema navodima iz HŽ Infrastrukture, plan je u sljedećem periodu nastaviti intenzivne radove na sva 42 kilometra pruge. Planira se nastavak izmještanja instalacija u vlasništvu HŽ Infrastrukture te signalno-sigurnosnog i telekomunikacijskog sustava. Nastavljaju se i radovi na objektima faze A (Lepavina 1, Lepavina 2, devijacija Vojakovački Kloštar, vijadukti Vojakovački Kloštar, Carevdar i Komari, nadvožnjaci Križevci i Vuk, podvožnjak Vojakovački Kloštar), faze B (galerija Velika Mučna i podvožnjak Ivanečki), faze C (nadvožnjaci Danica i most Gliboki) i faze D (most Drava).

Radovi se izvode i na pješačkom pothodniku u kolodvoru Koprivnica. Sanirat će se i klizište koje se pojavilo na dijelu trase u Vojakovačkom Kloštru. U siječnju je preuzeto dodatnih devet skretnica od proizvođača iz Turske te se uskoro očekuje njihova cjelovita ugradnja. Sredinom godine trebali bi pak biti završeni radovi na mostu Drava u Botovu. Završetak radova na cijeloj dionici očekuje se krajem 2025. godine.

I dok su prvi kilometri pruge od Križevaca prema Botovu pušteni u promet, zasad nije poznato kad će promet krenuti na dionici pruge od Dugog Sela do Križevaca. Ta dionica dugačka je 38 kilometara, a izgradnja novog kolosijeka započela je 2016., četiri godine prije izgradnje dionice od Križevaca prema granici s Mađarskom. Sad je sve izvjesnije da će pruga, koja je duža i počela se graditi četiri godine kasnije, biti puno ranije završena.

IZVOR

No Comments

25.3.2024. – potpisan II. aneks KU HŽ Infrastrukture

Poštovani,

današnjim potpisivanjem Il. aneksa KU HŽ Infrastrukture (dalje: KU) još jedan ciklus kolektivnih pregovora okončan je unapređenjem materijalnih prava radnika. Ovaj put kroz rast neoporezivih dodataka propisanih člancima 183. do 186. KU.

Jedan od ciljeva reprezentativnih sindikata u pregovorima za ovaj KU, pregovorima za I. aneks i u konačnici ovaj ll. aneks KU je dosezanje maksimalnih iznosa neoporezivih dodataka prije isteka postojećeg KU. Stoga smo ovim II. aneksom KU iznose neoporezivih dodataka iz članaka 183. do 186. KU izjednačili s novim maksimalnim iznosima definiranim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak (stupile na snagu 1. siječnja 2024.) uvažavajući dosadašnju dinamiku rasta pojedinih neoporezivih dodataka.

II. aneks KU će nakon potpisivanja biti objavljen u službenom vjesniku HŽI , a do tada detalje možete saznati kod sindikalnih povjerenika reprezentativnih sindikata.

S poštovanjem.

Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Sindikat infrastrukture HŽ
Sindikat željezničara Hrvatske

PRIOPĆENJE

No Comments

21.3.2024. – Aktivnosti SIHŽ-a

SASTANCI DJELATNOSTI

Tijekom mjeseca ožujka održani su sastanci građevinske, elektrotehničke djelatnosti i djelatnosti SS i TK na kojima su sudjelovali dopredsjednici sindikata, predsjednik sindikata i sindikalni povjerenici-predstavnici svih djelatnosti iz podružnica sindikata .

Na sastancima su prezentirane dosadašnje aktivnosti sindikata vezane uz postupke donošenja organizacijskih izmjena, tijeka kolektivnih pregovora i pitanja vezanih iz područja zaštite na radu koje su vezane uz postupke donošenja Pravilnika i Procjene rizika te isporuke zaštitne odjeće i obuće.

Posebna pozornost posvećena je pitanjima koja su vezana za stanje na terenu i izvršavanju zadaća koja se odnose na građevinski infrastrukturni podsustav (obnove i modernizacije željezničke infrastrukture gornji i donji pružni ustroj te pružne građevine), elektrotehnički infrastrukturni podsustav koji obuhvaća signalno-sigurnosne uređaje, komunikacijske sustave, elektroenergetska postrojenja, kontaktnu mrežu i ostalo.

Vezano za pritužbe koje nam dolaze a u vezi sa nemogućnošću pravovremenog izvršavanja propisanih redovitih aktivnosti na održavanju a sve zbog nedostatka radnika u Područnim radnim jedinicama održavanja i zbog aktivnosti na praćenju investicijskih radova, prema iznesenome nameće se stav da je prioritet Sektora održavanja redovito održavanje građevinskog i elektrotehničkih infrastrukturnih podsustava.

Angažiranje radnika Sektora održavanja na aktivnostima koje nisu vezane za redovito održavanje moguće je samo ako su izvršene sve obveze redovitog održavanja.

Konstatiralo se na svim sastancima djelatnosti da postoje problemi u tehničko-tehnološkom provođenju interoperabilnosti sustava što se prvenstveno očituje u nedovoljnom broju izvršioca i prijemu radnika koji se odvija sporo.

Osnovna funkcija Upravitelja željezničkom infrastrukturom je izgradnja željezničke infrastrukture, održavanje i osuvremenjivanje željezničke infrastrukture, a sve u cilju ostvarivanja tehničko-tehnološkog jedinstva i interoperabilnosti. To se može realizirati jedino postizanjem zahtjevne razine učinkovitosti pruga. Tehnička specifikacija za interoperabilnost su strukturni ili funkcionalni podsustavi s ciljem ispunjavanja osnovnih zahtjeva za postizanjem jedinstvenog tehničko-tehnološkog funkcioniranja svih podsustava.

Zajednički zaključci su da se aktivnosti moraju usmjeravati na daljnjem poboljšanju materijalnih prava radnika posebice u dijelu ujednačavanja cijena sata rada u cijelom sustavu te jednakom vrednovanju rada s obzirom na složenosti poslova, uvjete rada i istim uvjetima struke.

SIHŽ

No Comments