Arhiva za kategoriju Obavijesti

U tijeku je najveća obnova željezničke infrastrukture u Istri u posljednjih nekoliko desetljeća. U projekt vrijedan 55 milijuna eura uključena je obnova 50 kilometara pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, a nakon završetka radova vlakovi će prometovati brže i sigurnije.

Nakon godina bez značajnijih ulaganja, željeznička infrastruktura u Istri prolazi kroz najveću obnovu u novijoj povijesti.

U tijeku su radovi na regionalnoj pruzi R101, na dionici od državne granice sa Slovenijom preko Buzeta do Svetog Petra u Šumi, dugoj 50 kilometara, što predstavlja približno trećinu ukupne željezničke mreže u Istarskoj županiji.

Riječ je o investiciji vrijednoj 55 milijuna eura, koja se financira kreditom Europske investicijske banke uz potporu Vlade Republike Hrvatske, dok je završetak radova planiran tijekom 2028. godine. Ugovor za izvođenje radova potpisan je u ožujku prošle godine, a projekt izvodi tvrtka Strabag.

Projekt obuhvaća cjelovitu obnovu kolosijeka i skretnica, rekonstrukciju željezničko-cestovnih prijelaza, sanaciju klizišta, propusta i odvodnih kanala te modernizaciju signalno-sigurnosnog i prometno-upravljačkog sustava.

Cilj je povećati sigurnost i pouzdanost željezničkog prometa, ali i skratiti vrijeme putovanja.

Jedna od najvažnijih promjena bit će povećanje najveće dopuštene brzine vlakova. Na obnovljenoj dionici vlakovi će umjesto dosadašnjih 50 do 60 kilometara na sat moći prometovati brzinom do 80 kilometara na sat, što bi trebalo doprinijeti atraktivnosti željezničkog prijevoza u Istri.

Sljedeći cilj – obnova pruge do Pule

Govoreći o prometnim projektima u Istri, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je kako se nakon završetka ove dionice obnova treba nastaviti prema Puli, čime bi se postupno modernizirala cijela istarska željeznička mreža.

Uz obnovu pruge, sve se češće spominje i razvoj sustava Park & Ride, kojim bi se smanjio broj automobila koji svakodnevno ulaze u Pulu.

Na tu se temu nadovezao saborski zastupnik Anton Kliman, koji je podsjetio na inicijativu izgradnje Park & Ride terminala na izlazu s Istarskog ipsilona Vodnjan-jug.

Ideja predviđa da vozači ondje ostave automobile te do Pule nastave putovanje čestim željezničkim linijama, čime bi se rasteretile gradske prometnice i smanjile gužve tijekom turističke sezone.

Obnova pruge od granice sa Slovenijom do Svetog Petra u Šumi tek je prvi korak u širem planu razvoja željezničkog prometa u Istri.

Vlada je ranije najavila i izradu studija koje će analizirati mogućnosti elektrifikacije istarske željezničke mreže te njezina povezivanja s Primorsko-goranskom županijom i ostatkom Hrvatske, uključujući izgradnju novog tunela prema riječkom području.

Takvim bi se projektima Istra prvi put izravno povezala s nacionalnom i europskom željezničkom mrežom.

IZVOR

Vlada je na sjednici u četvrtak dala zeleno svjetlo HŽ Infrastrukturi za podizanje kredita od 30 milijuna eura kod Zagrebačke banke. K tome, za taj kredit Vlada je izdala i državno jamstvo. Kako stoji u prijedlogu odluke, riječ je o kreditu po revolving principu radi ‘financiranja projekata iz EU programa kao i drugih projekata’.

Rok korištenja kredita je godinu dana, a fiksna kamatna stopa iznosi 1,93 posto na iskorišteni dio kredita. Inače, odluku o zaduženju za 30 milijuna eura Uprava HŽ Infrastrukture donijela je 4. ožujka, a 25. ožujka tu je odluku potvrdio i Nadzorni odbor. Ovim kreditom osigurat će se likvidnost operatera željezničke infrastrukture u dijelu poslovanja koji se odnosi na premošćivanje jaza između dospijeća plaćanja obveza prema izvođačima, odnosno dobavljačima, i priljeva sredstava, kako u investicijskom, tako i u redovnom segmentu poslovanja.

– Mostno financiranje u segmentu investicijskog poslovanja odnosi se na EU projekte iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) i Programa konkurentnosti i kohezije 2021.-2027. (PKK) te ostalih investicijskih projekata. Do jaza između dospijeća plaćanja obveza prema izvođačima/dobavljačima i priljeva sredstava za financiranje investicijskih projekata može doći iz više razloga, ponajprije jer dinamika priljeva sredstava EU komponente ne slijedi dinamiku dospijeća obveza – navodi se u obrazloženju Vladine odluke.

Također, do potrebe za mostnim financiranjem dolazi i zbog trenutačne nedostatnosti ili neraspoloživosti financijskih sredstava na pojedinom izvoru financiranja, kako u dijelu investicija, tako i u dijelu redovnog poslovanja, priljev kojih sredstava se očekuje u budućem razdoblju, dodaje se u dokumentu.

Prema izvješću za prošlu godinu objavljenom u lipnju, HŽ Infrastruktura je prošle godine u obnovu i modernizaciju pruga uložila 321,4 milijuna eura. Od toga se 140,9 milijuna eura, odnosno 43,9 posto, odnosi na projekte sufinancirane iz fondova Europske unije. Što se tiče financijskog zdravlja, ta je državna tvrtka prošle godine ostvarila 258 milijuna eura prihoda uz 286 tisuća eura neto dobiti. Krajem godine HŽ Infrastruktura raspolagala je i sa 116,2 milijuna eura gotovine. Dugoročne obveze iznosile su 1,1 milijardu eura, a kratkoročne 342 milijuna eura. Od toga su obveze prema dobavljačima iznosile gotovo 100 milijuna eura.

IZVOR

Najveći projekt željeznice u Hrvatskoj bit će nizinska pruga Zagreb-Rijeka. Prvi korak je ugovaranje tehničke pomoći za nabavu i provedbu ugovora.

Povučeni su prvi potezi za projektiranje i izgradnju nove nizinske pruge u Hrvatskoj. Nema sumnje, ovo je jedan od najvažnijih prometnih projekata u Hrvatskoj. Predviđa realizaciju 175 kilometara željezničke trase, kojom bi vlak prolazio brzinom od 160 kilometara na sat, a na njoj bi bio i željeznički tunel dug 14 kilometara.

Krajem veljače, HŽ Infrastruktura je otvorila natječaj za jedan od prvih koraka, tehničku pomoć za nabavu i provedbu Alliance ugovora za projektiranje i građenje, a sada su otvorene pristigle ponude. Na natječaj su se javili Finci te zajednica ponuditelja iz Hrvatske. 

Pristigle dvije ponude

Dana 14. srpnja 2026. godine, HŽ Infrastruktura otvorila je pristigle ponude na javnoj nabavi za Tehničku pomoć za nabavu i provedbu Alliance ugovora za projektiranje i građenje nizinske pruge u Republici Hrvatskoj, između Zagreba i Rijeke. U stvari, planira se dionica Karlovac-Skradnik i Skradnik-Krasica-Tijani. 

Rok za prijavu ponuda bio je 14. srpnja, kada su otvorene ponude. Za posao procijenjen na 1,5 milijuna eura javila su se dva ponuditelja, finski Vision Oy koji je poslao ponudu od 1,02 milijuna eura (s PDV-om) te zajednica ponuditelja KPMG Croatia, Projekt jednako razvoj, te Odvjetničkog društva Kallay&Partneri. ‘Domaći’ ponuditelj poslao je više od dvostruko nižu ponudu u odnosu na procjenu, od samo 695 tisuća eura, s uračunatim PDV-om, zbog čega bi mogli biti odabrani.

Nakon otvaranja ponuda, iz HŽ Infrastrukture kao osnovne ciljeve provedbe ovog koraka navode – razvoj strategije nabave za realizaciju ugovora o izvođenju radova prema Alliance modelu, prijedlog optimalne vrste dvostupanjskog postupka nabave i izrade dokumentacije, te sudjelovanje u svim fazama postupka, uključujući pregovore s gospodarskim subjektima koji su iskazali interes za sudjelovanje u Alliance ugovoru. Uz to, cilja se na sastavljanje prijedloga i konačnog ugovora te pripadajućih tehničkih specifikacija ili zahtjeva, savjetovanje u fazi izvođenja pa i na savjetovanje naručitelja u revizijskim, žalbenim te sudskim postupcima. 

Nova trasa – 30 tunela i vijadukata, najduži od čak 14 km

Alliance ugovor, napomenuli su, suvremeni je model ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata koji se temelji na partnerstvu između naručitelja i izvođača. Time se želi ubrzati proces izgradnje, odnosno javne nabave, a tehnička pomoć je neophodna u procesu jer spomenuti model do sada nije korišten u Hrvatskoj. Upravo će projekt nizinske pruge predstavljati prvu primjenu takvog pristupa u nacionalnome infrastrukturnom sustavu, navode. 

Iz HŽ Infrastrukture ističu da je nova nizinska pruga Zagreb-Rijeka dio triju transeuropskih prometnih koridora te će povezati luku Rijeka sa srednjom Europom. Bit će duga oko 175 kilometara, dvokolosiječna i elektrificirana, projektirana za brzine do 160 kilometara na sat te će uključivati više od 30 tunela i vijadukata, uključujući najdulji željeznički tunel u Hrvatskoj, dug čak 14 kilometara. Projekt će povećati kapacitet i sigurnost željezničkog prometa te omogućiti učinkovitiji prijevoz tereta iz riječke luke prema srednjoj Europi.

IZVOR

Dvokolosječne pruge, novi tuneli i brzine do 160 km/h mijenjaju putovanja i teretni promet.

Šest milijardi eura do 2035. To su povijesna ulaganja HŽ Infrastrukture, kojima mijenjamo sliku željeznice te način putovanja i transporta robe u Hrvatskoj.

Da se ta slika doista i mijenja, vidi se na terenu po brojnim pokrenutim radovima, ali i učestalim vijestima o potpisanim ugovorima, odabirima izvođača ili raspisanim natječajima. Trebat će određeno vrijeme da sve to i realiziramo, no mogu reći da smo u punom jeku te transformacije. Najviše novca, iz europskih fondova, ulažemo u pruge na europskim koridorima od Rijeke preko Zagreba do Mađarske i od Slovenije preko Zagreba do Srbije. Moglo bi se reći da Hrvatska sada izgleda kao jedno veliko željezničko gradilište, a nastojat ću ga pobliže opisati.

Ono gdje putnici i prijevoznici najviše to osjete dva su najvrjednija i najznačajnija projekta na kojima se izvode radovi: rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionicama Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom. U drugom dijelu godine završit će građevinski radovi na objema dionicama, ukupne duljine oko 80 kilometara, koje su postale dvokolosječne, elektrificirane i projektirane za brzinu do 160 km/h, što je vrijedno više od pola milijarde eura sufinanciranih iz fondova EU. Ti projekti nisu ključni samo za stanovnike glavnoga grada i šire okolice, već će omogućiti snažnije uključivanje Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u prigradski željeznički promet Zagreba. Taj koridor žila je kucavica i teretnoga prijevoza koji iz luke Rijeka putuje prema srednjoj Europi, a izgradnjom drugoga kolosijeka znatno smo povećali propusnu moć pruge.

Paralelno nastavljamo provođenje kapitalnih, milijunskih projekata. Posebno bih istaknuo dionicu Dugo Selo – Novska. Nedavno smo donijeli odluku o odabiru izvođača radova na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugoga kolosijeka na 83 kilometra dugoj dionici. Odabrana je ponuda indijske tvrtke Afcons Infrastructure Limited u iznosu od 677 milijuna eura, dok je ukupna vrijednost projekta oko 900 milijuna eura. Po uvođenju izvođača u posao predviđeno trajanje radova je oko šest godina. Uz povećanje brzine do 160 km/h, izgradnjom drugoga kolosijeka povećat će se propusna moć pruge pa će tako čitav koridor od Slovenije do Srbije postati dvokolosječan.

Iako su to sve strateški projekti, trenutačno nam je najveći fokus na izgradnji nove nizinske pruge, odnosno dionicā Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani. Potpuno nova trasa pruge neophodna je kako bi novoizgrađeni terminal Rijeka Gateway dobio svoj puni smisao, tj. kako bi što više tereta iz luke Rijeka do Mađarske i srednje Europe stizalo željeznicom. Da bi realizacija bila brža i kvalitetnija, pristupili smo novomu modelu kojim želimo izbjeći dosadašnja iskustva s dugotrajnim procesima javne nabave (broj postupaka smanjuje se na samo jedan), a onda i komplikacije pri izrađivanju dokumentacije. U tijeku je tako postupak javne nabave za uslugu tehničke pomoći za nabavu i provedbu tzv. Alliance ugovora za projektiranje i građenje nizinske pruge. Riječ je o suvremenom modelu ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata koji se temelji na partnerstvu između naručitelja i izvođača. To konkretno znači da ćemo u ovoj fazi dobiti konzultante čija će dužnost biti pripremiti i provesti budući postupak nabave za izvođenje radova, izraditi nacrt ugovora i savjetovati nas u fazama projektiranja i radova. Taj model do sada nije korišten u Hrvatskoj.

Duljina nizinske pruge od Zagreba do Rijeke iznosit će oko 175 kilometara, odnosno skratit će se za 56 kilometara u odnosu na postojeću duljinu. Dvokolosječna pruga bit će elektrificirana i projektirana za brzine do 160 km/h, a na njoj će biti izgrađeno pet novih kolodvora i jedno stajalište. Budući da će nova trasa prolaziti vrlo zahtjevnim terenom, predviđena je izgradnja velikoga broja pružnih objekata: više od 30 vijadukata i tunela. Samo da dočaram koliko će to biti kompleksan posao, među njima će biti i najdulji tunel u Hrvatskoj, dug 14 kilometara.

Za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac, u nastavku prema Zagrebu, potpisali smo ugovor za radove sa španjolskom tvrtkom Comsa. Svi objekti, poput nadvožnjaka i podvožnjaka umjesto željezničko-cestovnih prijelaza, već su izgrađeni, a preostalo je obnoviti 44 kilometra postojećega kolosijeka te izgraditi novi kolosijek, provesti elektrifikaciju, izvesti radove na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima te rekonstruirati tri kolodvora. Vrijednost radova iznosi oko 280 milijuna eura, sufinanciranih iz fondova EU, a rok za završetak jest 2029. Još je mnogo dionica koje su u fazi izrade dokumentacije.

Nikada se nije više ulagalo ni u lokalne i regionalne pruge kao sada zahvaljujući kreditu Europske investicijske banke koji je osigurala Vlada RH. Radovi su u tijeku na dionicama Knin – Zadar, Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Kloštar, Pitomača – Kloštar, Banova Jaruga – Daruvar te na dionici u Istri od Slovenije do Svetoga Petra u Šumi.

U desetak godina mnogo se toga već napravilo. Navest ću samo neke od obnovljenih dionica: Vinkovci – Vukovar, Zaprešić – Zabok, Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor, Gradec – Sveti Ivan Žabno, Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor, Okučani – Novska, Zabok – Krapina te Virovitica – Pitomača.

Istodobno provodimo i najveći investicijski ciklus u specijaliziranu mehanizaciju za održavanje željezničke infrastrukture, čime stvaramo preduvjete da obnovljenu mrežu dugoročno održavamo vlastitim suvremenim kapacitetima.

Tijekom povijesti oko željeznice su nicali gradovi i stvarale se životne prilike. Ona je simbol razvoja i gospodarskog napretka zemlje. Ulažemo sve napore kako bismo željeznici u Hrvatskoj vratili tu nenadomjestivu ulogu.

IZVOR

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u petak je predstavilo izmjene i dopune dvaju pravilnika o zaštiti na radu kojima se jača zaštita radnika od nepovoljnih vremenskih uvjeta – naročito vrućine, ali se i poslodavce obvezuje na novu organizaciju rada.

”Dok je na razini Europske unije 20 posto radnika izloženo ekstremnoj vrućini, u Hrvatskoj, Grčkoj i Cipru ta brojka prelazi 33 posto. Najugroženiji su sektori građevinske industrije, poljoprivrede i transporta”, rečeno je na predstavljanju izmjena i dopuna Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada te Pravilnika o zaštiti rada na privremenim gradilištima. 

Državni tajnik Ivan Vidiš naglasio je kako su izmjene i dopune navedenih pravila usmjerene na jačanje obveze primjene preventivnih mjera zaštite na radu te na jasnije definiranje pojedinih odredbi radi njihove ujednačene primjene u praksi.

”Ono što želimo naglasiti su preventivne mjere koje poslodavci moraju osigurati”, kazao je Vidiš.

Prilagodba radnog vremena, češće stanke, nadstrešnice

Istaknuo je i preporuke, odnosno pravila za rad na vrućini objavljene i na stanicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, među kojima su rad u sustavima parova, prilagodba radnog vremena, češće kraće pauze, rotacija poslova i tehnička zaštita ( postavljanje privremenih nadstrešnica, paravana i industrijskih ventilatora). 

Naglasio je i kako izmjene pravilnika predstavljaju prvi korak u sustavnom uređenju rada u uvjetima ekstremnih temperatura, dok se cjelovito normativno rješenje planira 2027. kroz izmjene Zakona o zaštiti na radu, ali i kroz niz izmjena podzakonskih akata i propisa. 

Načelnica Sektora za zaštitu na radu u Ministarstvu rada Marina Borić rekla je kako se izmjenama i dopunama pravila o zaštiti rada na privremenim gradilištima pristupilo prvenstveno zbog povećavanja razine zaštite i sigurnosti radnika koji rade na otvorenom u uvjetima visokih i niskih temperatura,

”Primijetili smo da veliki broj poslodavaca ne primjenjuje prethodno propisane mjere te ih stoga uvođenjem ovog pravilnika i osvještavamo o važnosti zaštite radnika. Najveći naglasak zapravo se stavlja na rad na visokim temperaturama”, kazala je Borić.

Podsjetila je i na već propisane mjere, između ostalih, i na to da poslodavac treba planirati izvođenje fizički najzahtjevnijih radova tako da se izbjegne najteži rad između 11 i 16 sati, provođenje više kraćih stanki, preraspodjelu poslova te osiguranje radnicima unosa izotonične tekućine i odgovarajuće rashlađene prostorije za odmor.

Do 2030. bit će izgubljeno oko dva posto radnih sati zbog vrućina 

Istaknula je i kako je donošenje novih pravilnika i odgovor na dosad zaprimljene primjedbe radnika i sindikata. ”Uvažili smo veliki dio njihovih zahtjeva. Jedino što ne možemo uvažiti, a to zapravo nema niti jedna zemlje Europske unije, jest zabrana, odnosno zaustavljanje rada na 35 stupnjeva”, kazala je Borić.

Prema predviđanjima Međunarodne organizacije rada, visoke temperature će do 2030. utjecati na to da će oko dva posto radnih sati diljem svijeta biti ”izgubljeno” jer će biti prevruće za rad ili će radnici, zbog visokih temperatura, morati usporiti tempo.

PRAVILNIK

IZVOR